Desetljećima je Kina otkupljivala i reciklirala svjetsko smeće, no ove je godine odlučila zaustaviti tu svoju praksu. Po njihovoj novoj politici oko 24 različite vrste plastičnog smeća više nisu dozvoljene u zemlji, pa se sada zapravo postavlja pitanje gdje će sve to smeće otići.
Nova studija objavljena u časopisu Science pokazuje kako će sad svijet trebati smisliti način na koji će riješiti dodatnih 122 milijuna tona smeća do 2030. godine, koliko se pretpostavlja da će ga nastati ako se proizvodnja smeća nastavi ovim tempom. Kina je uvozila oko 45 posto svjetskog smeća od 1992. godine. Samo SAD dnevno u Kinu izvozi oko 4.000 kontejnera punih plastike, a sada će kao i druge zemlje, morati krenuti u potragu za novom zemljom skladištenja, piše Popular Mechanics.
Smeće se izvozi u stotine zemalja diljem svijeta. Razvijene zemlje čak 70 posto svog plastičnog otpada u 2016. godini izvozile su u zemlje istočne Azije i Pacifika. Najviše su u Kinu izvozile SAD, Velika Britanija, EU i Japan. Pretpostavlja se kako će ovom kineskom zabranom oko 11 milijuna tona plastičnog otpada biti u potrazi za novom lokacijom odlaganja.
Prije zabrane Kina je bila odlagalište gotovo polovice svjetskog smeća, i uvozila gotovo devet milijuna metričnih tona smeća godišnje. S uvozom su započeli tijekom 80-ih godina prošlog stoljeća, a smeće im je bilo izvrsno gorivo za njihov rastući proizvodni sektor. Razvili su veliku prerađivačku i reciklažnu industriju otpada, no manjak efektivnog nadzora i neispravne brige oko smeća dovele su do toga da je Kina postala glavni zagađivač.
Kina, druga ekonomska sila na svijetu, povećala je svoje napore da očisti svoj zrak, vodu i zemlju. Tijekom vladavine predsjednika Xi Jinping zemlja je zatvorila desetke tisuća tvornica koje su pridonosile onečišćenju, poticala je veću upotrebu obnovljive energije, a postali su i pravi 'zeleni div'.
No pred njima je dug i naporan put, s obzirom kako je istraživanje Svjetske zdravstvene organizacije, s početka ove godine, pokazalo kako je razina zagađenja u Kini i dalje iznad svjetske razine. Zabrana koja je zaživjela početkom ove godine trebala bi pomoći Kini, ali i potaknuti druge zemlje da razmisle o boljem načinu rješavanja svog smeća.
"Ova će regulacija šokirati sve, i prisiliti mnoge zemlje da konačno nešto izmjene u svom stavu "daleko od očiju, daleko do misli", stava kojeg su razvili prema otpadu", rekla je Liu Hua iz Greenpeacea.
Upravo to, nadaju se mnogi, moglo bi potaknuti investitore da se bace na razvoj poslova recikliranja u zemljama u razvoju. No među tim smećem Kina je pronalazila i materijale koje je mogla koristiti za svoju industriju, bez čega, kako kažu kritičari, bi se sada opet mogla okrenuti upotrebi materijala koji još više onečišćuju okoliš.
"Rezultat ovoga neće biti samo potencijalna opasnost da će tone otpada zapravo završiti u prirodi, već da će kineski proizvođači koristiti materijale koji troše više energije i emitiraju više stakleničkih plinova tijekom procesa proizvodnje, umjesto otpadaka koje su prije koristili i što je bilo dobro za okoliš", rekla je Robin Wiener sa Institute of Scrap Recycling Industries.
Već sada taj višak plastičnog otpada završava u prirodi, što je zasigurno najgore moguće rješenje tog problema. Idealno bi bilo da ostatak svijeta u sljedećih nekoliko godina počne s izgradnjom industrijskih reciklažnih pogona poput onih koje ima Kina i koje koristi zadnjih godina. No ne zna se koliko će trebati zemljama da izgrade i pokrenu takve pogone.
Ukidanje ove zabrane zatražio je SAD. Indikacije postoje kako se smeće odvozi u Maleziju, Tajland i Vijetnam, no stručnjaci naglašavaju kako one neće moći zamijeniti velike mogućnosti Kine. Postoji i ona gora mogućnost po kojoj zemlje neće napraviti ništa, što znači da će ta količina smeća završavati u prirodi i onečistiti vode, mora i oceane. S obzirom na već sada dovoljno lošu situaciju, nadamo se kako se to ipak neće dogoditi.
"Dugoročno će se problem morati riješiti na izvoru. Sjeverna Amerika i zapadna Europa moraju poduzeti jasne napore u smanjivanju otpada. Umjesto da traže novo mjesto gdje bi ga izbacile, razvijene zemlje trebaju podnijeti odgovornost smanjivanja smeća kroz razvoj održivih sustava", naglašava Lawrence Loh, profesor na Sveučilištu u Singaporeu.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
more puno plastike