Mnogima se dogodilo da iskušaju najnoviju dijetu o kojoj svi pričaju, no bez željenih rezultata. Ako ste se pritom zapitali što ste činili krivo, znanstvenici sad za vas imaju odgovor: ništa!
Naime, izraelsko istraživanje pokazalo je da različiti ljudi različito odgovaraju na iste namirnice. Drugim riječima, ono što sjajno funkcionira za vašeg najboljeg prijatelja, ne mora ostaviti nikakav učinak na vama.
Autori istraživanja, Eran Segal i Eran Elivan s Weizmannovog znanstvenog instituta usredotočili su se na ključnu komponentu koja se koristi kad je stvara uravnotežena dijeta poput Atkinska ili zone: glikemijski indeks. GI je mjera kojom se određuje kako određene namirnice utječu na razinu šećera u krvi, te se dosad pretpostavljalo da se radi o fiksnoj brojci.
No pokazalo se da to nije istina nego da uvelike varira, ovisno o pojedincu.
Znanstvenici su regrutirali 800 zdravih volontera u pred dijabetičkom stanju, starih između 18 i 70 godina. Od njih su prikupljali podatke pomoću upitnika, tjelesnih mjerenja, krvih testova, te su pratili glukozu i uzorke stolice.
Sudionici su također trebali unijeti podatke o životnom stilu te su trebali bilježiti unos hrane u aplikaciju kojom su prikupljene informacije o skoro 47.000 obroka, koliko su pojeli. Svi su trebali jesti standardne doručke u koje je bio uključen kruh.
Znanstvenici su otkrili da je dob i BMI, očekivano, utjecao na razinu glukoze nakon obroka, ali i još nešto. Naime različite osobe su različito reagirale na istu hranu.
"Postoje značajne razlike između ljudi, pa u nekim slučajevima pojedinci imaju potpuno suprotne odgovore od očekivanih", objasnio je Segal.
Znanstvenici su primjerice otkrili da je jedna sredovječna žena pokušala mnoštvo različitih dijeta, no nijednom nije bila uspješna. Testiranja su pokazala da bi joj razina šećera u krvi drastično skočila nakon što bi jela rajčice, koje je pak često jela jer ih je smatrala dijelom zdrave prehrane. No za nju je to bio loš odabir, jer je njezin šećer u krvi bio povezan sa srčanih bolestima, pretilosti i dijabetesom.
Elinav je stoga izjavio da ih je ovo istraživanje stvarno "prosvijetlilo, da vidimo koliko smo u krivu bili po pitanju jednog od osnovnih koncepata naše egzistencije - a to je kako jedemo i kako integriramo prehranu u našu svakodnevicu".
To nam govori da bi se budućnost prehrane mogla kriti u personaliziranom pristupu. Koristeći informacije dobivene istraživanjem, znanstvenici su stvorili algoritam koji obraća pozornost na stotine čimbenika o pojedincu i pretvara ih u osobno prilagođeni plan prehrane.
Na sljedećem istraživanju kojeg su proveli, a tijekom kojeg su se vodili tim principom, rezultati su bili sjajni. Dokazalo se da je mnogo toga što smo mislili da znamo prije - bilo neispravno i da smo si u nekim slučajevima mogli činiti više zla nego koristi pazeći da se hranimo zdravo, piše Independent.
Mnogi sudionici istraživanja su bili toliko uzbuđeni otkrićima da su prošili riječ o njima, pa se prijavilo već više od 4.000 volontera koji žele sudjelovati u daljnjim istraživanjima.
