Kad su dr. Al-Aly i njegovi kolege ponovili analizu koristeći podatke o zagađenju zraka NASA-e rezultati su bili konzistentni.
Svake se godine u SAD-u postavi dijagnoza gotovo 45.000 novih slučajeva bubrežnih bolesti i moguće je da se neke od njih mogu pripisati zagađenju česticama PM 2.5 koje premašuje standarde EPA-e, smatraju znanstvenici.
No čak i koncentracije čestica koje su značajno ispod razine koju je kao prag postavila EPA predstavljaju značajni rizik, kaže dr. Al-Aly.
Znanstvenici napominju da i neki drugi zdravstveni faktori kao i način života mogu igrati ulogu u razvoju bubrežnih bolesti.
Ipak, kaže dr. Al-Aly, istraživanja na životinjama pokazala su da lebdeće čestice koje udišu mogu doći do bubrega krvlju izazivajući upale i stres za organe uključene u pročišćavanje krvi.
“Već se zna da zagađenje zraka povećava rizik za srčane i plućne bolesti. Ovo otkriće podupire teze da čak i niske razine zagađenja zraka sitnim česticama mogu povećati rizik ozbiljnih bubrežnih problema, kaže dr. Jennifer Bregg-Gresham iz Kidney Epidemiology and Cost Center na sveučilištu Michigan u Ann Arboru koja nije sudjelovala u istraživanju.
“S obzirom na to da su milijuni ljudi izloženi riziku bubrežnih bolesti zbog zagađenja zraka - radi se o ozbiljnim javnozdravstvenim implikacijama”.
Ona ističe da ljudi mogu smanjiti zagađenje u unutarnjim prostorima zračnim filterima a u najzagađenijim gradovima nošenjem maske za lice kad su vani. Obje mjere mogu utjecati i na smanje krvnog tlaka, dodaje dr. Bregg-Gresham.
“Zagađenje zraka loše je za sve. Najizloženiji su oni krhki ili oni koji pate od kroničnih bolesti. Ovo istraživanje... podupire stajališta za smanjenje zagađenja zraka čak i ispod sadašnjih standarda zbog društvene koristi, posebno za rizičnu populaciju”.
