Šest stoljeća to je cijelom svijetu stajalo pred očima, a nitko nije uočio sve dok dvopjicu talijanskih ekonomista Guglielma Baronea i Saura Mocettija nije zaintrigiralo usporediti obitelji koje su u Firenci bile najbogatije onda s onima danas. VoxEU objašnjava da to ne bi bilo moguće da prethodno povjesničari nisu digitalizirali podatke o porezima iz 1427. godine. Barone i Mocetti potom su prionuli radu i došli do otkrića koje za sobom povlači svu silu posljedica. Najbogatije obitelji onda najbogatije su obitelji i 600 godina poslije, odnosno danas.
"Oni među poreznim obveznicima koji zarađuju najviše danas, bili su na vrhu socioekonomske ljestvice i prije šest stoljeća", zaključili su. Trag koji su koristili bio je vrlo jednostavan – prezime. Koliko god to negdje drugdje može biti vrlo nepouzdano, u Italiji se pokazalo kao dobitna kombinacija jer su prezimena uglavnom ograničena regionalno i nastavljaju se linearno. Mada i sami priznaju da je sasvim logično da će svaki roditelj nastojati svojoj djeci, potomcima kojeg god koljena, prenijeti nasljedstvo i osigurati što bolje uvjete za život, to što se dogodilo u Firenci ipak je iznenađujuće.
Ispostavilo se da je tih nekoliko obitelji uspjelo održati svoj položaj u društvu unatoč vrlo burnoj povijesti tih stoljeća. Preživjeli su niz opsada Firence, potom Napoleonova osvajanja, fašističku diktaturu Benita Mussolinija, dva svjetska rata, niz globalnih i regionalnih ekonomskih kriza i promjena ekonomskih sustava u Italiji.
