Vrijeme novinskog romana ili stripa u nastavcima, koji bi obično izlazili u vikend izdanjima dnevnih novina, iznimno je važno za povijest moderne književnosti, ali i za neku općenitu povijest pripovijedanja. Naime, takav bi roman u pravilu bivao pisan u onom ritmu u kojem je i izlazio, otprilike onako kako se danas snimaju televizijske sapunice, pa je samim tim bio čvrsto sljubljen s privatnim i društvenim okolnostima svoga autora. Za razliku od sapunice, autor je uvijek bio samo jedan, ili su ih u stripu bila dvojica - scenarist i crtač - te je moglo biti ostvareno stilsko, emocionalno i narativno jedinstvo djela. Neki od najvažnijih romana od početka devetnaestog pa do sredine dvadesetog stoljeća zapravo su nastajali kao novinski romani u nastavcima. U njima se povijesno vrijeme prepoznaje na drukčiji način nego u romanesknim tekstovima pisanim u, da tako kažemo, blagorodnoj sigurnosti kule bjelokosne.
106
prikaza
Eternaut - alegorija o diktaturi s 30.000 žrtava na duši...
1/7
Koliko god se čitatelju stripa ili gledatelju serije na početku učini da je ovdje možda riječ o ekologiji, radi se zapravo o nečemu drugom
Ovaj je članak dio naše pretplatničke ponude.
Cjelokupni sadržaj dostupan je isključivo pretplatnicima.
S pretplatom dobivate neograničen pristup svim našim arhiviranim člancima,
ekskluzivnim intervjuima i stručnim analizama.
Prijavi se
Prijavi se putem Facebooka
