Duboko u prašumama Venezuele iz zemlje se izdiže niz platoa na visini od čak 2743 metra. Gledajući odozgora, oni izgledaju poput otoka u oblacima. To tu tepui, što je indijanska riječ za planinu, od kojih je najpoznatija Mount Roraima. Zbog svoje neobične geografije i nepristupačnog terena sastavljenog od iznimno strmih i visokih bočnih stijena, to je područje dom brojnim neobičnim biljnim vrstama koje ne postoje nigdje drugdje na planeti.
Osim toga, na planini kiši svaki dan, zbog čega život cvjeta. Mount Roraima je oduvijek privlačila avanturiste, a oni koji su se uspjeli popeti pričali su o "otoku u oblacima".
Navodno je upravo to mjesto inspiriralo Arthura Conana Doylea da napiše "Izgubljeni svijet". U njegovoj noveli, grupa istraživača tamo pronalazi dinosaure i druga izgubljena stvorenja - još uvijek posve žive i zdrave na udaljenoj i izoliranoj visoravni. Neki i danas vjeruju kako je to realna mogućnost.
Stvarni izgubljeni svijet
Nekad neprobojna granica za sve osim starosjedioca Pemona, planina Roraima je zaista bila izgubljeni svijet. Ti su planinski platoi već postojali kad je Južna Amerika bila povezana s Afrikom u superkontinent Gondwanu, što znači da su prvi put formirani prije otprilike 400 do 250 milijuna godina.
Za to vrijeme, rastopljena stijena probijala se kroz pukotine na kopnu pješčenjaka. U isto vrijeme, vjetar i voda proletjeli su Gondvanom te erodirali uzdignuti gorski niz. Regija izgledala slično sada kao prije oko 20 milijuna godina, piše Ancient Origins.
Budući da su tepuii bili toliko dugo izolirani na svojim visokim visoravnima, njihova flora i fauna pruža fantastičnu organsku ilustraciju evolucije.
Pretpostavlja se da "najmanje polovica od oko 10 000 biljnih vrsta ovdje jedinstvena za tepuise i okolne nizine. Nove vrste se još uvijek otkrivaju", kažu znanstvenici. Istovremeno, tek je nekolicina njih detaljno istražena. Može li to značiti da navodno izumrle vrste, čak i dinosauri, još uvijek mogu postojati na tim udaljenim visoravnima?
Može li legenda biti stvarna?
Roraima je toliko udaljena od svijeta i jedinstvena da nije teško zamisliti kako je Doyle tamo vidio dinosaure. Planinom je bio fasciniran britanski botaničar Everard Im Thurn, koji se u prosincu 1884. popeo na vrh Mount Roraima.
- Nitko od nas koji smo pratili njegov put nismo pronašli prahistorijska stvorenja, ali teren je toliko težak da je samo njegov djelić istražen, tek oko 44 četvorna kilometra - rekao je njemački istraživač Uwe George.
Od tada je istraženo veće područje planine, no nisu pronađeni tragovi dinosaura.
Sveto tlo
Prije dolaska Europljana, stanovnici Venezuele su tepuima pripisivali posebno mitsko značenje. Prema Pemon Indijancima, planina Roraima je "panj moćnog stabla koje je nekoć držalo svo voće i gomoljasto povrće na svijetu", međutim ga je "oborio jedan od njihovih predaka, a stablo se srušilo na zemlju i nastupila je strašna poplava".
Vjerovali su da ako se osoba popne na vrh tepuisa, neće se vratiti živa.
Dok se današnji putnici možda neće susresti s dinosaurima i drugim pretpovijesnim bićima, moći će vidjeti crne žabe i tarantule koje ne postoje nigdje drugdje na planeti. Vjeruje se da postoji mnogo drugih vrsta jedinstvenih Roraimi koje tek treba otkriti.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Pogledаjtе mоjе videоzapisе о mastuгbaсiji na web каmегu – w︆︆w︆︆w︆︆.︆︆f︆︆ck69︆︆.︆︆site
no way