Life
8718 prikaza

Otimaju curice od 12 godina i sile na prostituciju

Djevojčice u seksualnom roblju u Bangladešu
YouTube
U šest godina svojoj robovlasnici zaradila je 380.000, a u biznisu su svi - od političara do policije

Da će je netko spasiti Labonni je prestala sanjati nakon pet godina provedenih u bordelu. Otkako su je prodali madamme kad je imala 13 godina, mušterije su joj obećavale da će joj pomoći da pobjegne. I nitko to nije učinio. Vremenom su joj se njihova lica počela stapati u jedno i više se nije mogla sjetiti tko ju je točno već posjetio ili koliko je imala muškaraca tog dana.

 Obično je to jedan svakog sata, počev od 9 ujutro.

"Ponekad se probudim i ne razumijem zašto još nisam mrtva", kaže ona novinarki Guardiana Corinne Redfern u velikoj istraživačkoj reportaži.

Trgovina ženama zbog prostitucije seks robinja Life 'Dobar dan je bio kad sam morala spavati sa samo 30 njih'

Sada ima 19 godina i govori da je odustala od života, i od smrti, u tom naselju bordela Mymensingh u centru Bangladeša. Ovdje između 700 i 1000 žena i djevojaka trguje seksom, a mnoge od njih protiv svoje volje. Djevojčice, nekad i od samo 12 godina, spavaju po pet u sobi. Kreveti su im odijeljeni samo poderanim pamučnim zastorima.

Muzika trešti s teških zvučnika, alkohol proizveden u kućnoj radinosti toči se iz plastičnih boca kako bi si otupile bol. Muškarci bez majica šepure se prolazima tražeći djevojke. 10 minuta seksa košta ih 400 taka, oko 31 kuna, no taj novac ionako završava u džepovima onih koji vode bordel. Kao većina djevojaka u Mymensinghu Labonni je prodana.

Sa 13 godina je pobjegla, ostavivši iza sebe svoju 6-mjesečnu kćer, kako bi se oslobodila supruga koji ju je tukao, a za kojega su je udali godinu ranije, na dan kad joj je baš počela menstruacija.

Zaradila 380.000 kuna vlasnici u šest godina

"Nisam znala kamo idem. Mislila sam da bih mogla naći posao u tekstilnoj proizvodnji", prisjeća se.

Jedna žena ju je vidjela uplakanu na željezničkom kolodvoru u Dhaki i ponudila joj hranu i prenoćište. Dva dana poslije prodala ju je u bordel za oko 1500 kuna i sa zabranom da ode. Preko noći je postala "chukri", obavezana seksualna radnica, zatočena u bordelu tako dugo dok ne otplati tisuće kuna izmišljenog duga.

Scena iz serije When they see us Jezivi zločin Kultura Našli su je silovanu, bez oka - oni su nevini bili u zatvoru

"Madamme koja me je kupila, rekla je da je moram isplatiti", kaže Labonni ravnog glasa.

"Podmitila je policajce kako bi pristali prihvatiti njene tvrdnje da imam 18 godina (dob od koje je prostitucija legalna) i rekla mi je da joj dugujem više od 7500 kuna. Potom mi je oduzela mobitel i zaključala me je u moju spavaonicu. Rekla je da će mi nauditi ako pokušam pobjeći."

Nakon dva ili tri mjeseca Labonni je odustala od pokušavanja da pobjegne.

"Uvijek te pronađu", objašnjava.

Kratak pregled brojki pokazuje u kolikoj mjeri su djevojke poput Labonni ključni dio izrazito profitabilnog biznisa vlasnicima bordela u Bangladešu. U posljednjih šest godina otkako je zatočena, ona je konstantno radila kako bi otplatila fantomski dug. A u tih šest godina zaradila je 380.000 kuna vlasnici koja uživa u luksuznom životu. Do prošle godine sve što je zaradila išlo je madamme.

Sve što bi dobila na ruke bilo je 300 kuna mjesečno za hranu, odjeću i higijenske potrepštine. Labonni je do sada svoj originalni "dug" isplatila 50 puta. Prošle godine napokon su joj rekli da je otplatila dug, ali da sada mora ići. Njeno mentalno stanje uništeno je godinama zlostavljanja.

Jezidi djevojčica Depresija i PTSP Top News Život u ISIL-u: "Siluju nas dok se ne onesvijestimo"

"Osjećam se bezvrijedno", kaže. "Moja kći ne zna čak niti da sam joj ja mama."

Njen "dug" sada je gotov, no ona sada mora plaćati 640 kuna mjesečno za smještaj i električnu energiju. Jedan od njenih redovnih mušterija, Mohammed Muktal Ali, ima 30 godina. Oženjeni vozač autobusa iz obližnjeg grada posjećuje ju svakog dana već četiri i pol godine, još otkako joj je bilo 14.

"Sve djevojke ovdje su bespomoćne. U bordel ne možeš prodati dječaka, ali možeš djevojčicu zato što ona ima novčanu vrijednost."

On se ne osjeća krivim zato što plaća za seks s prodanom tinejdžericom.

"Ja volim Labonni. 70 posto sam siguran da ću je jednog dana spasiti."

Labonni ne podiže pogled.

"Ne vjerujem više ničemu što muškarci govore", kazala je poslije. "Svi oni lažu."

Četiri kata niže od Labonnine sobe, 33-godišnja Farrada kaže da se broj djevojaka koje su prodane povećao otkako je ona stigla u bordel 1999. Ona to zna, kaže, zato što ih ona kupuje. Nakon što je i sama bila zatočena u seksualnom ropstvu 12 godina, prije osam godina jedna mušterija poklonila joj je 12-godišnji djevojčicu, čime je preko noći od izrabljivane postala izrabljivačica.

Kada joj je ta djevojčica pobjegla, kupila si je drugu, Moni, za 1100 kuna.

Samo pola posto uhićenih i osude

"Kupila sam policajcima cigarete za 220 kuna i onda su oni sredili sve papire", kaže.

Riječ je o vladinim certifikatima koji potvrđuju da svaka prostitutka ima 18 ili više godina i da je pristala na prostituciju.

"Policija sada to naplaćuje više, najmanje 3700 kuna, što je jako skupo, tako da mi djevojke to moraju platiti nazad."

Kosovske izbjeglice Rat na Balkanu Life Brutalni Balkan: Djeca ratnih silovanja žive u tajnosti

Što je djevojka mlađa, to je mito viši. Ovih dana ona od dvije djevojke zarađuje 1500 kuna tjedno, ali kaže da trećina od toga odlazi na plaćanje članovima lokalne bande koja kontrolira bordel. Iznosi iz tog jednog bordela oslikavaju prave ogromne profite svjetske trgovine ženama i djevojkama.

Akademik Sidharth Kara savjetnik je o ropstvu pri UN-u i američkoj vladi i pokazao je svojim istraživanjem da je seksualno krijumčarenje neproporcionalno isplativo u odnosu na druge oblike ropstva. On procjenjuje da prodaja žena za seks čini polovicu zarade svjetske trgovine robljem, unatoč tome što žrtve seksualnog roblja čine samo pet posto od ukupnog broja zatočenih u ropstvu na svijetu.

On je rekao za Observer: "Povratak uloženog u seksualno ropstvo iznosi oko 1000 posto, dok je izrabljivanje u građevinarstvu, poljoprivredi i u rudarstvu puno manje isplativo. Ogromna profitabilnost od seksualnog roblja posljedica je minimalnih troškova za nabavljanje žrtve i činjenice da se žrtva može dnevno prodati do 20 puta dnevno, što dovodi do desetaka, ako ne i stotina tisuća dolara zarade po svakoj žrtvi."

Tony Alamo SEKTAŠ Life Tony Alamo: Ženio je i spavao s curicama od osam godina

Prostitucija je u Bangladešu legalizirana 2000. nakon što je policijsko jednogodišnje zatočenje oko 100 prostitutki dovelo do protesta kojima se tražilo pravo žena na slobodu i jednakost. Puštanje žena značilo je novi zakonski okvir, ali vrlo malo zaštite. Umjesto toga, biznis sa seksualnim izrabljivanjem stao je cvjetati diljem zemlje u kojoj su žene ionako na mnoge načine potlačene.

U Bangladešu svaku petu djevojčicu udaju prije nego navrši 15 godina i samo ih četvrtina završi srednju školu. Izbor je luksuz koji si može priuštiti samo malo žena. I dok je prostitucija legalna, trgovanje ljudima i prisilni rad nije. Ali, slaba primjena zakona u zemlju u kojoj su žene lak plijen znači da trgovci ženama rade nekažnjeno.

Vlada Bangladeša procjenjuje da tamošnja seksualna industrija okuplja 100.000 žena i djevojaka, a prema jednom istraživanju u to ih manje od jedne desetine ulazi dobrovoljno. Istraga je otkrila stotine djevojaka koje su pričale da su ih prodali neznanci, članovi obitelji i supruzi bez njihovog pristanka.

U travnju je Dhaka Tribune otkrio da je postotak osuđenosti kod ljudi koje se uhiti zbog sudjelovanja u trgovini ženama, manji od pola posto. Konkretno, od 6000 ljudi koje je policija uhitila od 2013., samo 23 je osuđeno. Prošle godine u Bangladešu ih je osuđeno samo osam.

Dok mnoge djevojke prodaju seks u svojim domovima ili na ulici, više od 5000 žena i djevojaka podijeljeno je između 11 bordela diljem zemlje. Neki od njih stari su i stotinama godina, a svaki bordel registrira vlada i nadgleda ga policija. Trijumvirat moćnih institucija – vlada, policija i religija – nadgleda i odobrava silovanje, porobljavanje i zlostavljanje stotina tisuća djevojčica pred pubertet.

Kamo s tolikim tijelima samoubojica?

"Policija Bangladeša za sve što se događa u bordelima", kaže Azharul Islam, voditelj programa u lokalnoj nevladinoj organizaciji Rights Jessore koja organizira rehabilitaciju djece koja su bila prodana u seksualno roblje, a potom vraćena obiteljima.

"Vlasnici bordela su pripadnici bandi, a i naši politički vođe i policajci također su uključeni u bande."

Korumpirani vladini službenici zarađuju tako što primaju mito i seksualne usluge u zamjenu za neobaziranje na zlostavljanje. Tijekom ove istrage, više od 20 maloljetnica u četiri bordela pokazalo nam je svoje certifikate prema kojima imaju više od 18 godina. Jedna je priznala da joj je samo 13.

"Riječ je o lokalnim tijelima za provođenje zakona, riječ je o lokalnoj mafiji", kaže Mahmudul Kabil, direktor za Bangladeš nevladine organizacije Terre des Hommes iz Nizozemske. "I to se onda proteže kroz cijeli lanac moći."

Stalni dotok žena i djece u seksualnu industriju u Bangladešu znači da su djevojčice prepuštene onima koji na njima zarađuju. Broj onih koje počinjaju samoubojstvo dosegnuo je razmjere u kojima su najmanje dva bordela u središnjem Bangladešu, Kandapara i Daulatdia, morali podići privatna groblja za tolika mnoštva mrtvih tijela.

"To je otprilike jedno samoubojstvo mjesečno", kaže Shilpi, koju su prodali u Daulatdiju još 1977. "Nikada ih nije bilo toliko."

Ona priprema sprovode, svako tijelo pere prije nego što povede skupinu od 12 čuvara bordela kroz gustiš trava koje prekrivaju prostor groblja i na kraju recitira kratku molitvu iznad groba. Ne zna koliko je djevojaka tu sahranjeno. Prestala je brojiti nakon 100.

ISPOVIJEST Life "Četiri godine sam bila seksualna robinja u Dubaiju"

"Neko vrijeme bismo im vezali kamen za vrat i bacili ih u jezero. Ali bi povremeno isplutale i onda smo morali pronađi parcelu."

U Mymensinghu ne postoji takvo groblje. Ali ne zato što ne bi bilo potrebno. Umjesto toga tijela odnose izvan grada i zakopavaju u neoznačene grobove. Javna groblja nisu opcija. Seksualne radnice prati stigma i u Bangladešu im ne dopuštaju sahranu na općinskom zemljištu.

"Ovdje smo osramoćene, loše žene. Ako djevojka sebe ubije, ljudi kažu da je to dobro oslobođenje, da je to samo brži način da odu u pakao", kaže Shilpi.

I Labonni se nekoliko puta pokušala ubiti.

"Vjerojatno ću nekog dana pokušati opet", kaže dok sjedi na podu svoje betonske ćelije koja joj služi kao spavaonica. U zidove sobe urezani su telefonski brojevi mušterija. U međuvremenu ona svakodnevno sebe reže.

Trgovina djecom u Kambodži Trgovina djecom Life Djeca kao seksualno roblje: Majka ju je prodala za 1.500 dolara

Ovako duboko ukorijenjeni mentalni problemi prevladavajući su kod žena zatočenih u bordele u Bangladešu i to je ono zbog čega nisu sposobne otići čak niti nakon što otplate svoj "dug". Žene mogu računati na vrlo slabu podršku za svoje mentalne probleme, ali se pokazalo da, onda kad se ta pomoć pruži, da ona pomaže. Jedna od organizacija koja radi na spašavanju i rehabilitaciji maloljetnih žrtava prodaje u roblje, jest i Nacionalno udruženje odvjetnika žena Bangladeša.

"Prvi put kad dođu doma, preplašene su", kaže psihologinja iz udruženja Sadia Sharmin Urmi.

Barem zna da joj je kći sretna, a jednog dana...

Neophodno im je stalno savjetovanje kako bi im se pomoglo da krenu naprijed. Nakon tri mjeseca ona kaže da se primjećuje napredak.

"Tada shvate da su na sigurnom. A to puno znači."

Za Labonni ideja da bi ikada mogla dobiti pomoć, čini joj se nevjerojatnom.

"Cijelog života ljudi mi govore neka idem u seks kako bi na tome mogli zarađivati. Koliko moram zaraditi da se oslobodim ovog života?"

Izlaz se možda nazire u obliku dnevnih video chatova s njenom kćeri koja živi s njenom starijom sestrom u Dhaki.

"Ne mogu ovdje skrbiti o njoj i to me boli, ali barem znam da je sretna. Jednog dana, kad bude dovoljno stara, voljela bih kad bi znala da sam joj ja prava mama."

40,3 milijuna ljudi na svijetu živi u nekom obliku ropstva. Više od polovice prisiljeno je raditi. Prodavanje u seksualno roblje podrazumijeva prisiljavanje, otmicu i prevaru kako bi se nekoga natjeralo na seksualno izrabljivanje.

99 posto od procijenjenih 4,8 milijuna žrtava seksualnog ropstva žene su i djevojke.

13.000 osoba procjenjuje se da je u nekom obliku modernog ropstva danas u Velikoj Britaniji.

70 posto od 4,8 milijuna žrtava seksualnog ropstva nalazi se u Aziji i u prostoru Pacifika.

150 milijardi dolara UN procjenjuje da se godišnje zaradi na trgovanju robljem. Trgovci seksualnim robljem mogu po žrtvi zaraditi do 240.000 kuna.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.