Iako mu je mobitel često zvonio, Osman - trgovac kućnim potrepštinama na najvećoj tržnici u Mogadišu, glavnom gradu Somalije, nije odgovarao na pozive s nepoznatog broja. A onda je dobio poruku sljedećeg sadržaja:
"Hoćeš li preuzeti naš poziv? Da ili ne? Ovo su mudžahedini.".
„Stalo mi je srce. Odmah sam znao da je to islamistička organizacija al-Shabab. I znao sam što žele. Ekstremistička skupina reketari sve za koje zna da bi mogli imati novac.", govori Osman, kako se predstavio za ovu priču.
Ovaj 45-godišnjak, otac sedmogodišnjaka, samo je jedan od tisuća ljudi koje ova organizacija reketari već godinama diljem Somalije.
"Ako ne platim, ubit će me", govori Osman i naravno morao je pristati. Organizacija al-Shabab odmah mu je dala do znanja da je dobro upućena u obim njegovog poslovanja.
„Ne lažite nam, imamo uvid u količinu robe koju preuzimate s brodova u luci“, poručili su mu.
Razgovor s još desetak vlasnika tvrtki u Mogadišu otkriva koliko je al-Shabab sposoban otimati novac od tvrtki i njihovih vlasnika. Prema podacima analitičara i bivših vladinih dužnosnika, ova teroristička skupina zarađuje i do nekoliko desetaka milijuna dolara godišnje, a novac koristi za napade na vladu i vojne ciljeve, ali i na one koji odbiju pristati na njihovu ucjenu.
Al-Shabab kontrolira većinu ruralnih područja i zapravo je paralelna vlast. Ima vlastite sudove, naplaćuje putarine i porez. I sad su se proširili i na glavni grad Somalije podrivajući legitimitet vlasti koju podržava SAD čak i u ovom posljednjem utočištu.
"Izuzetno je zastrašujuća situacija, nismo uspjeli odgovoriti na to. To je problem broj jedan u ovoj zemlji“, kaže somalski ministar financija Abdirahman Beileh.
Glasnogovornik američkog zapovjedništva za Afriku, John D. Manley, u odgovoru Washington Postu, u svom je mailu napisao da su ciljevi napada američkih postrojbi u Somaliji al-Shababove "financijske operacije". Priznao je da je militantna skupina "općenito uspješna jer se koristi ucjenama i prijetnjama kako bi zastrašila mještane da im plaćaju porez".
Trenutačno u Somaliji ima 500 vojnika i izveli su 50 napada bespilotnim letjelicama u kojima je ubijeno oko 300 al-Shababovih boraca.
Većina analitičara navodi da je broj boraca al-Shababa negdje tek 10.000, iako je teško utvrditi stvarni broj jer mnogi pripadnici grupe povremeno se pridružuju jedinicama, a povremeno žive civilnim životom.
Oružani sukobi odvijaju se na većem teritoriju cijele zemlje, a ministarstvo financija i teroristička skupina nadmeću se nad najosnovnijom funkcijom upravljanja: prikupljanjem prihoda i pružanjem usluga. Vlada prihoduje gotovo 200 milijuna dolara godišnje, i iako al-Shabab uzima samo mali dio toga, sad su počeli kontrolirati i luke, što je do sad bio najvažniji izvor prihoda somalske vlade.
Somalijska vlada razmišlja o uvođenju zakona kojim bi se kažnjavalo plaćanje al-Shababu, no ucijenjeni trgovci se tome protive jer smatraju da će time samo oni doći u još težu situaciju, budući da im službena vlast ne može pružiti adekvatnu zaštitu.
Osman i ostali trgovci opisali su kako je u prošloj godini al-Shabab uspostavio jednostavan, slojevit sustav oporezivanja gotovo sve robe koja u Somaliju ulazi preko najveće i glavne luke u Mogadishu. Nadzor su uspostavili prijeteći brodarskim agentima od kojih dobivaju dokumentaciju i uvid u promet. 12-metarski kontejner oporezuje se 160 dolara, dok za one manje naplaćuju 100 dolara.
Iako se ne zna točan broj poduzetnika koje oporezuje al-Shabab, analitičari smatraju da bi teroristička organizacija mogla prihodovati nove milijune dolara od vlasnika tvrtki. Ahmed Abdi, upravitelj luke, nije se odazvao na upit Washington Posta za komentar.
Porez al-Shababu plaćaju preko banke, mobilnim transferom novca i sustavom „hawala“ – ukratko bi se mogao opisati kao transfer novca 'na riječ', uz pomoć posrednika, a koji je uobičajen u Somaliji i nekim zemljama Bliskog Istoka, gdje nije moguće transferirati novac na druge načine. Novac se zatim redistribuira u ćelije al-Shababa po cijeloj zemlji.
Za godišnji porez "zakah" na tvrtke, al-Shababovi agenti često počinju s velikim zahtjevima, ali onda pregovaraju. I od Osmana i Hilowlea su u početku tražili 10.000 dolara uz porez koji su plaćali na uvoz.
Hilowleov "poreznik" zaprijetio je njemu i njegovoj obitelji, a zatim je jednog od Hilowleovih bliskih rođaka iskoristio kao posrednika za pregovore.
"Inzistirao sam na 1.000 dolara. Rekao sam mu:" Da sam sebi mogao priuštiti toliki novac, ne bih proveo niti jednu jedinu noć u Mogadishu, preselio bih se u Ujedinjene Arapske Emirate", govori Hilowle.
Očekuje da će taj iznos plaćati godišnje, osim ako mu posao ne poraste. Novac je prenio na ženu čije bankovne podatke ima agenti al-Shababa.
Osman je, s druge strane, otišao u selo Mubarak, gdje al-Shabab ima svoje urede za prikupljanje poreza, kako bi podmirio svoju pristojbu. Zgrada je bila neugledna, ali su pred njom u dugačkom redu stajali obrtnici i trgovci. Na šalteru je bio jedan službenik s laptopom i Excel tablicom, koji je za Osmana otvorio novi fajl. Uspio se nagoditi na 3.000 dolara godišnje.
Somalijski vjerski čelnici počeli su kažnjavati one koji plaćaju, iako oni, poput vlade, trgovcima ne mogu pružiti mnogo zaštite. Sheikh Nur Barud Gurhan, jedan od čelnika Vrhovnog vjerskog vijeća Somalije, ovog mjeseca citiran je u lokalnim medijima da će "svatko tko plati al-Shababu sudjelovati u zločinu koji počine".
Ali oni koji ne plaćaju porez al-Shababu plaćaju skupo na druge načine. Jedan od najratobornijih protivnika plaćanja teroristima je Gurey Haji Hassan, vlasnik nekadašnjeg hotela Makka al-Mukarama, prometnog mjesta ispunjenog brodarskim agentima, u glavnoj ulici u gradu.
Hassan je godinama otvoreno iznosio svoje stavove protiv plaćanja. A svake godine od 2013. njegov je hotel su zato napadali i bombardirali I svaki put ga je obnavljao, da bi u ožujku ubili 25 osoba. Nakon toga Hassan je morao zatvoriti hotel, ali nije odustao od uvjerenja:
"Ako platimo, rješenja neće biti. Ako se opiremo, možda će se naći rješenje. Vjerujem u to vrlo snažno. Nikad neću stati. Treba nam više ljudi poput mene, koji kažu ne ", rekao je telefonom iz Kanade, gdje je bio u posjeti rođacima.
Vlada je u velikoj mjeri nemoćna spriječiti vlasnike tvrtki da plaćaju al-Shabab, priznao je Beileh, ministar financija. Al-Shababovi poreznici slobodno šeću gradom i utjeruju one koji kasne s plaćanjem.
"Ovaj je problem jedinstven. Al-Shabab su Somalci poput mene ili bilo koga drugog. Oni su svugdje, i među nama ", rekao je ministar Beileh.
S vladom koja se bori da održi kontrolu nad Mogadishuom, druge islamističke skupine poput Islamske države grade uporišta u cijeloj Somaliji i ponavljaju porezni obrazac al-Shababa, a to rade i lokalne bande u Mogadishu i drugim gradovima.
"Somalijci financiraju sve ove skupine, ali pitanje je: imaju li izbora?" pita se e Hussein Sheikh-Ali, koji je bio savjetnik za sigurnost sadašnjeg i prethodnih somalijskih predsjednika, a sada je na čelu Hiraal Instituta, somalijskog savjetodavnog tijela.
"Ljudi dižu nemoćno ruke u zrak. Zabrinut sam. Mislim da al-Shabab ovim novcem može dobiti rat. Obični ljudi u ovakvoj situaciji ne mogu birati između dobra i zla.“
