Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je dekret koji otvara vrata državi da preuzme privremeno upravljanje nad ključnom privatnom infrastrukturom. Mjera, koja je stupila na snagu 24. kolovoza, cilja na tvrtke čiji se objekti smatraju nedovoljno zaštićenima od sigurnosnih prijetnji, pogotovo od sve učestalijih napada ukrajinskih bespilotnih letjelica. Odluka je uslijedila nakon višemjesečnih udara na ruske rafinerije, luke i goleme logističke centre internetskih divova Wildberries i Ozon, što je napravilo golemi ekonomski pritisak unutar Rusije.
Dekretom broj 604 definiraju se "objekti kritične infrastrukture" kao postrojenja u sektoru goriva i energetike, elektroenergetike, industrije i komunikacija. Obuhvaća i komunalnu, prometnu te logističku infrastrukturu, uz široku klauzulu koja uključuje i "druge objekte od posebno visoke važnosti za sigurnost i ekonomsku stabilnost Rusije".
Državna intervencija može se pokrenuti ako vlasnici nisu poduzeli korake za osiguranje sigurnosti, prekršili su sigurnosne zahtjeve vlasti, stvorili prijetnju normalnom radu objekta, poduzeli "neučinkovite" mjere protiv napada dronovima, ili ako nisu uspjeli obnoviti objekt nakon napada. Upravo je ta nejasnoća ključna. Tekst dekreta ne precizira što se točno smatra "neučinkovitom" zaštitom niti koliko brzo se postrojenje mora obnoviti, ostavljajući vlastima ogroman prostor za proizvoljno tumačenje i primjenu.
Kada se uvede privremeno upravljanje, ovlasti vlasnika preuzima Federalna agencija za upravljanje državnom imovinom (Rosimushchestvo), ili "druga strana" koju odredi vlada. Upravitelj stječe prava na nekretnine, vrijednosne papire i drugu imovinu vlasnika, a ne samo na oštećeni objekt. Iako privremeni upravitelj nema pravo prodaje imovine, troškovi održavanja pokrivat će se iz prihoda koje ta ista imovina generira. Zabrinjavajući element jest i to da "privremeno" upravljanje nema definirani rok trajanja; ono započinje i završava isključivo po nalogu predsjednika.
Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov izjavio je kako "vlasnici tvrtki često ne posvećuju dovoljno pažnje poduzimanju mjera za osiguranje protudronske sigurnosti".
- S obzirom na prijetnju vitalnoj ekonomskoj infrastrukturi, moramo poduzeti mjere, moramo osigurati vlastitu sigurnost - poručio je Peskov.
Prvi potpredsjednik vlade Denis Manturov također je naglasio da dekret ne podrazumijeva nacionalizaciju ili promjenu vlasništva, već "uključivanje države u upravljanje poduzećem radi rješavanja specifičnih sigurnosnih problema". Obećao je da se mjera neće primjenjivati masovno, već će se "donositi ciljane, pažljivo promišljene odluke na najvišoj razini".
Međutim, ovakva uvjeravanja nailaze na skepticizam. Komentator lista Komsomolskaja Pravda, Aleksandar Koc, ukazao je na praktični problem: ruski zakoni, napisao je, ne daju tvrtkama nikakve upute za obranu objekata od dronova. Postavljanje fizičkih barijera zahtijeva opsežna odobrenja, a privatni zaštitari ne mogu lako dobiti oružje jače od sačmarica.
Ruski politički analitičar Abas Galjamov, bivši Putinov pisac govora, smatra da bi mjera mogla biti "taktički" korak osmišljen kako bi se vlasnici opetovano oštećenih rafinerija natjerali na skupe popravke.
"S obzirom na to da je ista rafinerija već pogođena tri do pet puta, sigurno je pretpostaviti da vlasnici sada nerado ulažu u obnovu onoga što je uništeno. Zašto trošiti milijarde ako će sutra ponovno biti pogođeni?", napisao je Galjamov na Telegramu sugerirajući da vlada tvrtkama daje ultimatum: "Ako ne financirate obnovu, oduzet ćemo vam ih".
Samo dan nakon objave dekreta, ukrajinske snage objavile su da su pogodile rafineriju nafte Afipski u Krasnodarskom kraju, uzrokujući požar, dok je guverner Rostovske oblasti potvrdio da je rafinerija nafte Novošahtinsk oštećena i da je prekinula s radom.
Putinov dekret izravno je povezan s eskalacijom ukrajinskih napada na logističke centre dvaju najvećih ruskih internetskih trgovaca, Wildberriesa i Ozona, koji zajedno čine više od pet posto ruskog BDP-a. Od 18. srpnja Ukrajinci su izveli napade na najmanje dvadeset skladišta Wildberriesa, uništivši ogroman dio skladišnih kapaciteta. Ukrajinsko ministarstvo obrane čak se pohvalilo da je sredinom kolovoza iz pogona izbačeno sedam od deset najvećih logističkih centara ovog diva e-trgovine.
Ubrzo nakon toga, na meti se našao i Ozon. Tvrtka je prijavila da je krajem kolovoza pogođeno šest njezinih postrojenja na jugu Rusije. Učinak na poslovanje bio je trenutan. Nakon tjedana napada na Wildberries, dionice Ozona, koji je izlistan na burzi, pale su za čak 29 posto u jednom danu. Ovi napadi predstavljaju sustavni napor da se poremete ruski lanci opskrbe. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski opravdao je udare tvrdnjom da su skladišta opskrbljivala ruske snage dijelovima za dronove i drugom vojnom opremom. Tjedan dana prije potpisivanja dekreta, Putin je naložio vladi da pomogne u obnovi oštećenih skladišta, a Ministarstvo financija predložilo je odgodu plaćanja poreza. Dekret se stoga može promatrati kao sljedeći, mnogo oštriji korak.
Analitičari gledaju na ovaj potez i kroz širu prizmu sve veće državne kontrole nad ruskom ekonomijom. Estonski analitičar Raivo Vare, koji prati rusko gospodarstvo, vjeruje da odluka ima dvostruke posljedice. S jedne strane, privatni vlasnici više ne mogu poslovati isključivo prema tržišnim načelima zbog nedostupnih kredita. S druge strane, situacija daje Kremlju savršenu priliku za širenje državne kontrole kao dio kampanje renacionalizacije. Prema njemu, taj se proces ranije uglavnom odnosio na srednja poduzeća, ali sada obuhvaća i velike tvrtke, uključujući poljoprivredna i rudarska poduzeća. Vare je proces povezao s preraspodjelom imovine unutar Rusije zbog ograničenja poslovanja u inozemstvu. Dekret, dakle, proširuje mehanizam koji je Rusija već koristila protiv tvrtki u stranom vlasništvu od 2023. godine.
Ruska poduzeća suočavaju se i s drugim ekonomskim izazovima. Vlada je podigla poreze i povećala domaće zaduživanje kako bi proračunski deficit držala pod kontrolom. Preuzimanje velikih tvrtki potencijalno bi moglo donijeti nove prihode, no preuzimanje oštećene imovine moglo bi predstavljati i dodatni financijski teret. Stoga se čini da je namjera Kremlja prvenstveno pritisak na tvrtke da same snose veći dio odgovornosti za protuzračnu obranu.
