Na marginama samita G7 u Francuskoj, u potezu koji bi mogao iz temelja promijeniti dinamiku rata u istočnoj Europi, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski iskoristio je polusatni sastanak s američkim kolegom Donaldom Trumpom kako bi uputio do sada najizravniji prijedlog ruskom lideru Vladimiru Putinu. Ne radi se o još jednom apelu za mir, već o onome što su pojedini analitičari odmah prozvali "mafijaškom ponudom" - konkretnom pozivu na trostrani mirovni sastanak u Sjedinjenim Američkim Državama, uz posredovanje i sudjelovanje samog Trumpa. Ideja je jednostavna, ali diplomatski vrlo moćna - stvoriti okolnosti u kojima bi Putinu bilo gotovo nemoguće odbiti dolazak za pregovarački stol.
Inicijativa Zelenskog dolazi nakon niza neuspjelih pokušaja da se organizira izravan susret s Putinom. Kremlj je dosad sustavno ignorirao ili odbijao pozive, uključujući i onaj za sastanak na marginama upravo završenog samita G7. Ukrajinski predsjednik vjeruje da bi se promjenom mjesta i uključivanjem američkog predsjednika kao domaćina i medijatora jednadžba mogla promijeniti.
- Jučer smo razgovarali s predsjednikom Trumpom o tome da bi se takav sastanak mogao organizirati u SAD-u, u formatu u kojem bi Putinu bilo mnogo teže odbiti - objavio je Zelenski u video obraćanju nakon razgovora.
Ovaj potez prebacuje diplomatski pritisak izravno na Moskvu. Dok je pozive iz Kijeva ili europskih prijestolnica bilo lako odbaciti kao politički neprihvatljive, službeni poziv iz Bijele kuće na sastanak s dvojicom predsjednika predstavljao bi sasvim drugačiji izazov. Odbijanje takve inicijative moglo bi Rusiju dodatno izolirati i potvrditi narativ da Moskva nije istinski zainteresirana za prekid vatre.
- Vidjet ćemo što će iz toga proizaći. Ako Rusija i ovu priliku odbije, bit će potreban dodatni pritisak - dodao je Zelenski, jasno dajući do znanja da je ovo jedan od posljednjih pokušaja uspostave dijaloga prije moguće eskalacije pritiska na Kremlj.
Iza kulisa ove diplomatske ofenzive krije se detaljno razrađen plan za okončanje rata. U nedavnom, neuobičajeno otvorenom razgovoru s novinarima, Zelenski je iznio detalje nacrta sporazuma od 20 točaka, koji je opisao kao "temeljni dokument za završetak rata, politički dokument između nas, Amerike, Europe i Rusa". Ovaj plan, koji je skraćena verzija ranijeg prijedloga od 28 točaka, sadrži bolne kompromise, ali i čvrsta jamstva za budućnost Ukrajine.
Najkompleksnije pitanje ostaje kontrola teritorija. Zelenski je po prvi put detaljno opisao mogući kompromis vezan uz povlačenje ukrajinskih snaga iz dijelova Donjecke regije koje trenutačno ne drže ruske snage. To uključuje i takozvani "pojas tvrđava", odnosno utvrđene gradove poput Kramatorska i Slovjanska, koji predstavljaju ključnu prepreku ruskom napredovanju. Prema prijedlogu, Ukrajina bi pristala na povlačenje iz tih gradova pod uvjetom da Rusija uzvrati recipročnim potezom, stvarajući demilitariziranu zonu.
- Ako ovdje uspostavimo slobodnu ekonomsku zonu, a ona predviđa praktički demilitariziranu zonu - što znači da se teško naoružanje uklanja s ovog područja - i udaljenost je, na primjer, 40 kilometara, onda bi, ako su Kramatorsk i Slovjansk naša slobodna ekonomska zona, Rusi morali povući svoje trupe za istu udaljenost - pojasnio je Zelenski.
Ovaj prijedlog je pokušaj pronalaska srednjeg puta s obzirom na Putinov zahtjev da Ukrajina ustupi cijelu Donjecku regiju. Uz to, plan predviđa i povlačenje ruskih trupa iz regija Dnjipropetrovsk, Mikolajiv, Sumi i Harkiv. Konačni dogovor o statusu teritorija, kako je naglasio Zelenski, morao bi biti potvrđen na nacionalnom referendumu u Ukrajini, koji bi se mogao održati tek nakon najmanje 60 dana potpunog i provjerljivog prekida vatre.
Ključan dio sporazuma su sigurnosna jamstva koja bi Ukrajini pružili SAD, NATO i europske države. Zelenski je istaknuo da bi ta jamstva "zrcalila članak 5" NATO-a, temeljno načelo kolektivne obrane. Plan predviđa vojni odgovor i ponovno uvođenje sankcija Moskvi ako Rusija ponovno napadne Ukrajinu. S druge strane, jamstva bi bila ukinuta ako bi Ukrajina pokrenula napad na ruski teritorij bez provokacije. Cijeli proces implementacije nadziralo bi Vijeće za mir, kojim bi predsjedao Donald Trump.
Plan također uključuje ogroman razvojni paket za poslijeratni gospodarski oporavak Ukrajine. Predviđa se osnivanje Razvojnog fonda za Ukrajinu koji bi ulagao u tehnologiju, podatkovne centre i umjetnu inteligenciju, kao i investicije američkih kompanija u ukrajinski plinski sektor. Zelenski je procijenio ukupne gospodarske gubitke uzrokovane ratom na 800 milijardi dolara. Posebno je zanimljiv prijedlog za nuklearnu elektranu Zaporižja, koja je trenutačno pod ruskom kontrolom. Kijev predlaže da elektranom upravlja zajedničko američko-ukrajinsko poduzeće, pri čemu bi 50 posto proizvedene električne energije išlo Ukrajini, a o raspodjeli ostatka odlučivao bi SAD.
Dok Zelenski pokušava stvoriti jedinstvenu frontu, Donald Trump vodi vlastitu, često nepredvidivu diplomatsku igru. U srijedu je najavio planove za dva sastanka s Putinom: prvi, bilateralni, održat će se u petak u Anchorageu na Aljasci, a drugi bi, ako prvi prođe dobro, uslijedio "gotovo odmah" i uključivao bi i Zelenskog. Ovo je prvi susret jednog američkog predsjednika s ruskim liderom od 2021. godine.
- Ako prvi sastanak prođe u redu, brzo ćemo organizirati drugi. Volio bih to učiniti gotovo odmah, i imat ćemo brzi drugi sastanak između predsjednika Putina i predsjednika Zelenskog i mene, ako bi me željeli tamo - izjavio je Trump.
Međutim, njegove poruke su proturječne. Istovremeno je upozorio da drugog sastanka možda neće ni biti ako ne dobije odgovore koje traži, te je zaprijetio Rusiji "vrlo teškim posljedicama" ako Putin ne pristane na okončanje rata. Te prijetnje dolaze nakon što je prošli tjedan istekao njegov rok za uvođenje "sekundarnih sankcija" ruskim trgovinskim partnerima, a nikakva akcija nije poduzeta. Strah Kijeva i europskih saveznika je da bi Trump, u želji da ispuni svoje predizborno obećanje o završetku rata "u jednom danu", mogao sklopiti dogovor s Putinom koji bi uključivao bolne ustupke na štetu Ukrajine. Sam Trump je sastanak na Aljasci opisao kao "malo ispipavanje terena", dodavši kako očekuje da će na kraju "biti nekih razmjena, nekih promjena u teritoriju".
Europski čelnici, svjesni Trumpove nepredvidivosti, ulažu velike napore kako bi osigurali jedinstven stav Zapada. Zelenski je prije G7 summita odletio u Berlin, odakle se zajedno s njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom pridružio online pozivu s drugim europskim liderima, te čelnicima NATO-a i EU-a. Tijekom tog poziva razgovarali su s Trumpom, naglašavajući potrebu za čvrstim i ujedinjenim stavom prema Rusiji. Sam Trump je razgovor ocijenio s "desetkom", opisujući ga kao "vrlo, vrlo prijateljski".
Europski lideri izrazili su optimizam nakon poziva. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen poručila je da su "Europa, SAD i NATO ojačali zajedničke temelje za Ukrajinu". Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte pohvalio je "Trumpovo vodstvo i blisku koordinaciju sa saveznicima", zaključivši da je "loptica sada na Putinovom terenu". Kancelar Merz potvrdio je da je Ukrajina spremna pregovarati "o teritorijalnim pitanjima", ali je naglasio da "pravno priznanje ruskih okupacija ne bi bilo predmet rasprave". Dok se diplomacija zahuktava, a Zelenski nastavlja svoju turneju sastankom s britanskim premijerom Keirom Starmerom u Londonu, Kremlj na sve gleda s prezirom.
Glasnogovornik Dmitrij Peskov bio je kratak u komentaru na plan od 20 točaka, rekavši samo da "trenutačno analiziraju materijale". Rusko ministarstvo vanjskih poslova ocijenilo je cijelu diplomatsku aktivnost kao "politički i praktično beznačajnu" i kao pokušaj "sabotiranja" američkih i ruskih napora za okončanje sukoba.
