Tehno
376 prikaza

Hrana budućnosti: Salata od meduze, laboratorijski uzgojeno meso...

Osoba na tabletu gleda hranu
Thinkstock
Provjerite kako izgleda kulinarstvo budućnosti i kako ćemo mu se mi prilagoditi

Sve se mijenja, pa će se neminovno isto dogoditi i s prehranom. Neke ćemo namirnice prilagoditi, na neke ćemo se sami naviknuti, a neki kulinarski noviteti postat će nit vodilja sutrašnjih obroka.

Meduze

S obzirom da ih je u morima Velike Britanije sve više, ondašnji stručnjaci su prilično sigurni da će meduze postati privlačan dodataka njihovoj kuhinji, a neke vrste se već konzumiraju u Kini.

"One su nedovoljno korišten morski izvor", kaže gastronom i TV voditelj Stefan Gates. Meduze imaju malo kalorija i neobične su teksture, pa su savršen dodatak raznim jelima, objašnjkava Gates i dodaje: "Zvuči čudno, ali njihova tekstura je između gumene i hrskave. Same po sebi su bezukusne, ali mogu dobro prenijeti druge okuse."

Gates smatra da bismo se trebali prestati bojati i prigrliti neobične namirnice u kuhinji. "Općenito govoreći, moramo biti otvoreniji prema tome što jedemo, jer smo svi dosta zatvoreni unutar svojim kuhinja, te uvijek jedemo istu hranu, čime ćemo opustošiti svjetske resurse", kaže on, ističući i da nove namirnice predstavljaju novu avanturu.

Alge

Spirulina u prahu | Author: Thinkstock Thinkstock

Alge poput spiruline i chlorelle, koje su dostupne kao nadomjestak prehrani ili puderi, među omiljenima su među osobama koje paze da se zdravo hrane i veganima. Smatraju se dobrim izvorom vitamina, bjelančevina i minerala poput željeza.

Ali pića na bazi algi isto izlaze na površinu te postaju sve popularnija, čemu doprinose i tvrtke poput francuskog startupa Algama koji želi ukazati na ovo neistraženo tržište i 'nahraniti čovječanstvo'. 

Njihov proizvod, Springwave, koji će ovog mjeseca biti lansiran u Francuskoj, koristi ekstrakt spiruline u vodi s okusom, kojoj nedostaje uobičajen okus spiruline.

Kikiriki bez alergena

Ako postoji jedna stvar za koju bi se prehrambena industrija mogla isprsiti, onda je to hipoalergenski kikiriki. Procjenjuje se da je između 1.4 i tri posto sve djece u zapadnim zemljama alergično na kikiriki, što znači da ne smiju konzumirati puno namirnica koje ga sadrže u tragovima. No ako jedan mali startup ostvari svoje zamisli, situacija bi se mogla drastično promijeniti.

Naime Chloe Gui i Terry Huang, koji su diplomirali na Sveučilištu u Torontu, nadaju se da će stvoriti kikiriki bez određenih proteina koji služe kao okidači za potencijalno smrtonosne reakcije kod ljudi. 

Dosad su Gui i Huang, koji su proljetos osnovali tvrtku Aranex Biotech, uspjeli izvući stanice iz listova kikirikija, te ukloniti stijenke koristeći enzime, nakon čega su insertirali Crispr-Cas9 sustav (tehniku montiranja genoma) kemijskim putem. Rezultati su, tvrde oni, obećavajući, iako ih još čeka puno posla, jer kako bi stvorili cijelu biljku ekipa mora pronaći drugi način umetanja Crispr-Cas9 u njezinu stanicu.

Inače, ovo nije prvi pokušaj pronalaska rješenja za alergiju na kikiriki, jer su znanstvenici već istraživali više metoda pri kojima bi se koristio genetski inženjering, uključujući natapanje kikirikija u enzime kako bi 'uklonili' alergene.

Učinkovitija alternativa moglo bi biti korištenje Crispr-Cas9, koju podržavaju i brojni drugi znanstvenici, iako neki ističu da bi u ovom slučaju moglo doći do drugih komplikacija, s kojim Gui tvrdi da će se nositi kad dođu do njih.

Laboratorijski uzgojeno meso

S obzirom na sve veći broj bolesti koje napadaju životinjsko meso, Shir Friedman ima viziju zdravijeg mesa, koje bi, doduše, nastalo u laboratoriju. 

Friedman želi pileća prsa uzgojiti u laboratoratoriju, što ne smatra nimalo čudnim. "To je vrlo slično onome što istraživači rade kad kultiviraju organe za transplantaciju", tvrdi suosnivateljica izraelske dobrotvorne organizacije - Moderne poljoprivredne zaklade. Jedino razlika je u tome što bi ovo trebali konzumirati ljudi.

Hamburger | Author: Thinkstock Thinkstock

Očekuje se da će krajem godine stići prvi rezultati istraživanja koje se provodi na fakultetu za biomedicinski inženjering u Tel Avivu, nakon čega će isplanirati daljnje korake. Ako sve prođe uspješno, bit će to najambiciozniji projekt na fronti novog kulinarstva i kultiviranja životinjskih proizvoda, u kojem bi životinjske stanice rasle vani kako bi s vremenom bile pretvorene u meso.

"Proizvodnja će biti nalik pivovari", smatra Sarah Sclarsic, poslovna direktorica Modern Meadowa, američkog startupa koji radi na proizvodnji mesnih proizvoda iz kultiviranih stanica goveđih mišića. Najveći problem zasada je spuštanje cijene na konkurentnu razinu s pravom životinjskom varijantom.

Mark Post, istraživač sa Sveučilišta u Maastrichtu u Nizozemskoj, otkrio je da je prvi hamburger od kultivirane govedine, nastale iz kravljih matičnih stanica, napravljen 2013. godine. Za njegovu izradu potrošeno je oko 273.000 eura, ali čak i pri masovnoj proizvodnji koštao bi oko 20 eura po kilogramu mesa za hamburger. A da ne govorimo koliko je potrebno promjena zakona da sve teče glatko.

Istodobno, tehnologija radi na tome da proizvede realistično meso iz biljki. Startup iz San Francisca, Impossible Foods, tvrdi da ima novi način stvaranja okusa mesa iz bjelančevina biljaka, do čega su navodno došlo koncentriranjem hemskog proteina, koji daje mesu crvenu boju, a koji se prirodno, u malim količinama, nalazi u biljkama. Startup najavljuje da će ljubitelji hamburgera moći uživati u svojim biljnim varijantama u drugoj polovici sljedeće godine.

Veganski sir

Prvi prototip Patrik D'heaseleer je opisao 'nalik mozzarellli'. 

D’haeseleer je ključna osoba u projektu Real Vegan Cheese, koji je osnovan početkom 2014. godine s ciljem izrade sira bez krava, a nije jedini s takvim ambicijama, jer slično žele i Muufri i Clara Foods koji pokušavaju napraviti mlijeko i bjelanjak bez ikakvih životinja u blizini.

Tehnologija na koju se oslanjaju temelji se na genetskom modificiranju stanica pekarskog kvasca koje bi trebale postati mikroskopske tvornice koje proizvode bjelančevine iz jaja ili mlijeka, te koje pružaju mlijeku i bjelanjku njihove brojne fizičke osobine.

Nije poznato kad bi ti sintetički mliječni proizvodi trebali debitirati na tržištu, iako su neki spominjali kraj ove ili početak sljedeće godine. S druge strane, vjerojatno neće tako skoro biti u maloprodaju, jer je prvi veliki problem isto cijena, tj. jednu čašu ovog novog mlijeka, da je sad odmah želite kupiti, platili bi nekoliko stotina dolara.

Fermentirana kava

Priprema kave | Author: Thinkstock Thinkstock

Camille Delebecque je osnivač i izvršni direktor Afineura - francusko-američkog startupa koji je na Kickstarteru prikupio više od 50.000 dolara kako bi proizveo kavu unikatnog okusa, koja bi se stvorila pomoću kontroliranog procesa fermentacije.

Ne radi se o tome da bi oni 'izumili toplu vodu i novu vrstu kave' nego bi je tek prikazali iz drugog kuta. Ljudi naime više ne gledaju na kavu isključivo kao na nešto što ih treba ujutro probuditi nego od nje traže i finiji okus, a trenutačno industrija kave ima samo dva alata za kontroliranje okusa: odabir zrna i pečenje.

Fermentacija bi predstavljala moćno treće oružje, kojim bi se mogao postići dosad neviđen okus. 

Na ovaj način kava više ne bi bila toliko gorka, što je prva stvar koju ljudi ne vole u svojoj kavi, a što je ujedno i stvar koja 'preuzme' slabije okuse, pa bi, uklanjanjem gorčine, više došli do izražaja slabiji podtonovi kave, piše Guardian

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.