Što je uopće digitalizacija? Što je digitalna transformacija? Zašto bismo se uopće htjeli digitalizirati? Prva su to pitanja na koja su odgovarali sudionici Expressovog panela na temu Digitalizacija Hrvatske: Istina ili mit.
Željko Ivanković, novinar i analitičar, kazao je da je digitalna revolucija već provedena. "Samo pitanje je pomalo nezahvalno zato što pretpostavlja da postoji razlika između online i offline svijeta u kojem živimo", kazao je Ivanković.
"Sletjeli smo u ovaj digitalni svijet i sad nam se čini kao da se sve strašno brzo mijenja, ali ja mislim da nam se sve to samo čini", uvjeren je Ivanković.
Senad Kulenović, digitalni nomad, kaže da sve tvrtke moraju proći digitalizaciju te da treba promijeniti čitavu proizvodnju. "Digitalno se transformira čak i donje rublje. Tehnologija je katalizator, ali ljudi su najvažniji. Transformira se čitava organizacija", kazao je Kulenović.
"Za digitalnu transformaciju dolazimo vlasnicima kompanija. Dolazimo ljudima koji su jako dominantni, ali koji su i jako pametni. Ne vole baš te neke digitalne pojmove kao što je CRM, big data, business intelligence. Sve su to alati koji su im potrebni, dobri alati, ali navikli su da im ljudi koji promoviraju takve pojmove vole prodavati maglu i zbog toga su jako skeptični. Iz te neke skepse, izrađa se i privid otpora digitalnoj transformaciji", uvjeren je Kulenović.
Davor Bruketa, kreativni direktor Bruketa&Žinić&Grey, uvjeren je da digitalizacija uništava poslove, ali uništava "dosadne poslove i omogućava kreativne poslove, jer svi smo mi kreativna bića".
"Vjerovali ili ne, poštari više ne nose kožne torbe, ali psi i dalje napadaju poštare. Nama je cilj da na ovakvim prilikama Pošta ne bude neobična pojava. Ne želimo da se ljudi pitaju pa što Pošta radi ovdje. Bez stalnog unaprjeđivanja, čak i jedna velika kompanija poput Pošte može propasti", kazao je Ivan Čulo, šef Hrvatske pošte.
Opisao je implementaciju projekta "digitalnog poštara" gdje će svi hrvatski poštari moći dijeliti pošiljke koristeći pametne telefone.
Bernard Gršić, državni tajnik za digitalno društvo, priznao je da je jedan od zadataka njegovog ureda prikupljanje svih službenih dokumenata Republike Hrvatske. "Malo ljudi zna za to, ali to je ogroman skup podataka. Bavimo se i otvorenim podacima, ali jako je važna digitalizacija kojom se bavimo", rekao je Gršić.
Sustav eGrađani se sastoji od nekoliko komponenti; imamo sustav za identifikaciju, sustav za pregled usluga te osobni pretinac gdje država građanima šalje poruke, kazao je Gršić. "Trenutačno sustav ima oko 500.000 korisnika, ali mi očekujemo barem dvostruko veći broj korisnika pa u tom smjeru radimo i neke promjene kako bismo omogućili jednostavnije korištenje čitavog sustava. Jedan od prigovora je da imamo malo usluga, a imamo ih, sada, 48. Ono što se očekuje je da država u pozadini radi. Uzmimo za primjer novu uslugu e-novorođenče. Sada smo riješili da, prema zakonu koji predviđa prijavu novorođenčeta u roku od 30 dana, sve se može riješiti preko e-građana. Roditelji koristeći elektronske osobne iskaznice mogu prijaviti rođenje djeteta i onda sustav odradi prijave na HZZO, prijavu prebivališta i prijavu u matične knjige", dodao je Gršić.
Izdavačka kuća Fraktura, kompanija s 14 zaposlenih, morala je promijeniti kompletnu paradigmu poslovanja kako bi se digitalno transformirala. "Bila je praktički pred gašenjem, pa smo morali jako puno stvari mijenjati. Najveća prednost je što je knjiga osobno iskustvo, jer film možete gledati s društvom u kinu, ali knjigu čitate sami. Pa je trebalo dodavati sve alate za prodaju, ali ono što moram odmah naglasiti; digitalizaciju ne treba mistificirati i digitalizacija je gotovo jednaka u firmi s 8.000 zaposlenih kao i u firmi s 14 zaposlenih. Važna je želja za promjenama i šefom koji će gurati potrebne izmjene", dodao je Kulenović.
