Stratumseind u Eindhovenu jedna je od 'najživljih' ulica u Nizozemskoj. Posebno za vrijeme vikenda kada opušteni Nizozemci uživaju u piću, muzici ali i tučnjavi. Sumorno nedjeljno jutro pokazuje drugu stranu opuštenog tulumarenja... razbijene boce i opuške na svakom koraku.
Gradski čelnici odlučili su nešto poduzeti i tako su ovu ulicu, nekoć punu smeća i pijanih ljudi, pretvorili u najsigurniju ulicu na svijetu. Svaki dio ulice je opremljen pametnim uređajima, pa su tako ulične svjetiljke opremljene s kamerama i 64 mikrofona i wifi lokatora. U trenutku kada pametni uređaji, barem jedan od njih, primijeti bilo kakvo sumnjivo ponašanje, alarmira se policija. Sljedeći plan im je, negdje na proljeće, ulicom širiti ugodan i kažu opuštajuć miris naranče kako bi smirili prolaznike i smanjili broj tučnjava.
No, u pokušaju da ulica postane sigurna, ovi pametni uređaji zapravo prikupljaju veliku količina podataka o svima koji su se nekada prošetali tom ulicom.
"Posjetitelji uopće nisu svjesni da zapravo ulaze u pravi, živi laboratorij", rekla je Maša Galic znanstvenica sa sveučilišta u Tilburgu koja se posebno bavi istraživanjem zaštite privatnosti. S obzirom na zakon koji jasno i precizno kaže da oni čiji se podaci prikupljaju trebaju biti o tome obaviješteni i da trebaju znati razlog iz kojeg se to radi. No kao i u nekim drugim pametnim gradovima u svijetu i ovdje je slučaj da prolaznici zapravo ništa ne znaju. Ne znaju tko, što, ni zašto ih prati i prikuplja podatke o njima.
Nema mjesta panici, naglašava Peter van de Crommert koji je uključen u razvoj ovog projekta i naglašava da meta eksperimenta nisu pojedinci, već grupa.
"Često čujemo taj komentar 'Big brother vas promatra, ali ja volim reći Big brother vam pomaže. Mi želimo osigurati ulice, posebno noću, bez vojnika na svakom uglu ulice", naglašava van de Crommert.
Upotreba pametne tehnologije u gradovima nije ništa novo i broj takvih gradova raste iz dana u dan. Uskoro će se pametnim gradovima priključiti i Toronto gdje Google planira izgraditi pametno susjedstvo te Arizona gdje Bill Gates planira izgraditi svoj mali pametni grad.
Sličan primjer je i grad na istoku Nizozemske Enschede. Kako bi saznali koliko ga ljudi često posjećuju, kuda idu i što vole, gradski čelnici dosjetili su se kako bi posjetitelje mogli pratiti preko prometnih senzora i mobitela. Mještani nisu baš s oduševljenjem dočekali ovu ideju.
"Dok hodate gradom ne želite imati osjećaj da vas netko prati", naglašava jedan od njih.
No dužnosnici u gradu smatraju kako su prednosti pametnih gradova neprocjenjive. Kažu da nije samo riječ o kažnjavanju, pa su tako počeli građane nagrađivati za lijepo ponašanje. Ako bicikliraju, pješače ili koriste javni prijevoz nagrađuje ih se s jednim danom besplatnog parkiranja.
Podatke o kretanjima i podacima pojedinaca u većini slučajeva prikupljaju tvrtke koje su vlasnici uređaja. Razvojem tehnologije prikupljanje privatnih podataka, bez obzira znaju li to oni čiji se podaci prikupljaju ili ne, postalo je uobičajeno. Tvrtke koje se time bave i od toga žive smatraju kako razvoj tehnologije ne smije robovati krutim zakonskim regulativama. Upravo iz toga razloga, smatraju, podatke mogu prikupljati tajno i koristiti ih. U većini slučajeva gradovi uopće ne znaju što se događa.
Utrecht je jedan od takvih primjera. 2014. godine grad je uložio 80 milijuna funti za razvoj 80 projekata koji se bave upravo prikupljanjem podataka. I sada se može pohvaliti sa točnim predviđanjem provala, praćenjem kretanja na društvenim mrežama , pametnim koševima za smeće i pametnim uličnim svjetiljkama sa senzorima. Zanimljivo je što grad zapravo ne zna koje su lokacije svih tih pametnih uređaja.
Prikupljaju se podaci i o mladim ljudima, što i gdje na ulici rade, njihovoj dobnoj skupini, koliko se poznaju, atmosferi i da li uzrokuju neke probleme. Posebni izvršitelji ove informacije prate preko mobilnih uređaja. Projekt je nazvan 'ciljani i inovativni nadzor'. Mogu predvidjeti tko će napustiti školu, koliko će imati novaca i kakvog je imovinskog stanja grupa a sve kako bi mogli intervenirati brže, ako za tim bude potrebe. Opravdavaju se izjavama kako podatke prikupljaju anonimno, no kritičari kažu kako se ipak prikupljaju podaci pojedinaca koji nisu tome obaviješteni.
"Ako spremate bazu podataka s podacima pojedinaca i po njima postupate to je i dalje napad na privatnost i može, nenamjerno, dovesti do diskriminacije", naglašava Mireille Hildebrandt s sveučilišta u Radboudu.
Još jedno pitanje koje je ostalo bez odgovora je i tko je vlasnik podataka koji se prikupljaju na otvorenom prostoru.
Tvrtka CityTec koja upravlja sa 2000 parkova, 30.000 semafora i više od 500.000 uličnih svjetiljki diljem Nizozemske, odbija podijeliti podatke koje prikuplja preko svojih uličnih senzora s gradskim dužnosnicima. Tvrtke tako diktiraju igru pa zapravo nitko ne zna za što sve koriste podatke koje prikupljaju.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
miris naranče hahahaha-siledžiju oplesti pendrekom po leđimama,da mu se odmah bubreg spusti