Tehno
655 prikaza

U Indoneziji i regiji nas cijene jer smo bili u 'Nesvrstanima'

Goran Oparnica
Goran Jakuš/PIXSELL
Goran Oparnica iz tvrtke INsig2 u Jakarti je organizirao konferenciju na temu digitalne forenzike

Digitalna forenzika, ovako ukratko, je baš to što joj ime kaže. Traženje forenzičkih tragova u digitalnim sustavima. Ako ste bili u nekoj prostoriji, ostavili ste neke tragove za sobom. Ako ste pili iz neke čaše, tu su vaši otisci prstiju. Slično je i s digitalnom komunikacijom, ona uvijek ostavlja tragove za sobom koju počinitelji žele po svaku cijenu sakriti.

Jedan od najpoznatijih primjera je onaj famozni iPhone zaostao iza napadača u San Bernardinu od prije nekoliko godina. Vlasti nisu mogle provaliti u njega i pokušavali su čak i sudskim putem natjerati Apple da im omoguće pristup podacima. Kad im ništa nije uspjelo, a morali su hitno otkriti kakve poruke su napadači razmjenjivali, okrenuli su se privatnom sektoru. 

Vidimo sve više situacija kada organi reda, bilo da je riječ o policiji, vojsci ili obavještajnim službama, jednostavno ne mogu pratiti brzinu tehnološkog napretka i moraju se obratiti privatnim tvrtkama za pomoć i tu na scenu stupamo mi. Pomažemo im edukacijama, savjetovanjem, konkretnim primjerima kako bi mogli ostati u korak s nevjerojatno brzim razvojem tehnologije. Goran Oparnica jedan je od ljudi kojem se u tome slučaju obratite, a organizator je i Konferencije o digitalnoj forenzici koja upravo traje u gradu Jakarti do 08. ožujka.

Što točno radi tvrtka INsig2 čiji ste direktor i recite nam malo o Konferenciji?

Mi smo relativno mala firma s četrdesetak zaposlenih, ali to se ne vidi na našem djelovanju. Imamo projekte od Istočne Afrike, preko Europe i Bliskog pa sve do Dalekog Istoka. 

Evo, sad organiziramo konferenciju u Indoneziji (Jakarta i Surabaya) gdje se nadamo da će prepoznati kvalitetu naših usluga. Iznimno smo zahvalni veleposlaniku u Indoneziji Draženu Margeti koji nam svesrdno pomaže, koliko je u njegovim ovlastima i mogućnostima. On nam je i omogućio prve kontakte s Indonezijom. Iskreno se nadamo da će se ti kontakti pokazati pravima u razvoju našega poslovanja u zemljama ASEAN regije. Hrvatskoj je taj dio svijeta potpuna egzotika, nisam siguran koliko naša vanjska politika prepoznaje gospodarski potencijal ASEAN regije, ali treba imati u vidu tamo živi oko 500 milijuna stanovnika, jednako kao i u cijeloj Europi.

Što je to ASEAN regija i kako oni vide Hrvatsku?

ASEAN regiju (Indonezija, Sinagpore, Malezija, Filipini, Vijetnam, Myanmar, Laos, Thailand, Cambodia, Laos) čine države koje doživljavaju zapanjujući gospodarski rast i gdje Hrvatska uživa određeni ugled. Za mnoge od ovih zemalja mi smo „zapad“. Njima smo mi uređena država i naši proizvodi i usluge im imponiraju. Pomalo je nevjerojatno, ali u nekim zemljama i danas nam vrata otvara činjenica da smo bili u pokretu nesvrstanih, sve su to činjenice koje RH ne koristi dovoljno u promociji vlastitog gospodarstva.

Kad je riječ o nekoj široj gospodarskoj suradnji, nisam siguran da će naša gospodarska diplomacija ostvariti neke značajnije pomake. Po meni su dva osnovna problema: loš raspored naših veleposlanstva u regijama koje Hrvatsku doživljavaju „zapadom“ te politička priroda radnoga mjesta gospodarskog savjetnika u veleposlanstvima sa mandatom od 4 godine.

Koji je točno problem s veleposlanstvima?

Teško je moguće iz veleposlanstva npr. u Južnoafričkoj republici značajnije promovirati hrvatske gospodarstvenike u Ruandi, Nigeriji ili pak Tanzaniji. Jednostavno morate biti fizički prisutni na terenu, naučiti kako u tim regijama funkcionira business, na koja vrata vrijedi pokucati, kako se dobivaju poslovi pa tek onda ta saznanja prenijeti domaćim kompanijama.

Raspored naših veleposlanstava mora odgovarati kapacitetima i strukturi hrvatskog gospodarstva. Istočna i Zapadna Afrika, ASEA regija su zone sa dvoznamenkastim gospodarski rastom, hrvatska politička elita ne bi smjela ignorirati te činjenice. Na žalost, Nijemce, Francuze ili Britance ne zanimaju pretjerano naši proizvodi. Zbog toga bismo se trebali okrenuti drugim tržištima. 

Zašto je teško proširiti se na druga tržišta?

Poduzetnici u Hrvatskoj imaju značajne probleme u financiranju širenja na druga tržišta. Našim bankama je najdraže kad im dođete i kažete da želite kupiti auto ili graditi poslovnu zgradu. Stave hipoteku na to što kreditiraju i lako se osiguraju. Kad im dođe INsig2 i kaže da nam treba pola milijuna eura da kreditiramo funkcioniranje našega ured u Jakarti kroz godinu dana, e onda je malo drukčija priča, nema ničega za hipoteku pa nema ni kredita.

Kako se s drugim tvrtkama, imaju li podršku država?

Moram priznati da smo pomalo zavidni kolegama iz nekih drugih država kad vidimo koliku financijsku i logističku podršku uživaju u svom radu. Nama je velika želja izlagati na sajmu Interpol World koji se održava svako dvije godine, ali nama to predstavlja trošak kojeg ne možemo baš lako "progutati". Računali smo i trebalo bi nam 40-tak tisuća eura da sami financiramo izlaganje, ali i put, smještaj i sve što s time ide. Sad malo pretjerujem, ali ljubomorni smo kad vidimo kolege iz Austrije, Njemačke, Velike Britanije ili Singaporea kojima je njihova država u potpunosti pokrila troškove izložbenog prostora, i sufinancirala putne troškove, pomagala im kod organizacije odlaska... Vidite, na tom kongresu ne dijele se prostori na sektore ili kompanije, već na države, valjda ću i ja doživjeti da tamo vidim jednoga dana hrvatsku zastavu.

Pa ove će vam Konferencija zasigurno otvoriti još brojna vrata...

Baš ste optimistični! Ja ću biti malo umjereniji i reći ako konferencija uspije, nadam se, prvenstveno da ćemo mi dobiti pristup indonezijskom tržištu. Poslovati u Hrvatskoj sa 4,3 milijuna stanovnika je relativno jednostavno, svi mi iz struke se osobno poznajemo. Poslovati u državi od 250 milijuna stanovnika je bitno složenije. Iako je ASEAN regija poprilično daleko, druga kultura, vjera, poslovni običaji, uvjeren sam da je to regija velikog potencijala. Čujemo se nakon DataFocusa, tada ćemo već znati da li smo dobro tipovali ili ne … i tada ćemo i nekim našim kolegama u Hrvatskoj znati prenijeti naša iskustva.

Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.