Samo dva tjedna otkako je brazilski parlament zbog navodnih pronevjera svrgnuo direktno izabranu predsjednicu Brazila Dilmu Rousseff, vlada Michela Temera koji ju je naslijedio, najavila je masovnu privatizaciju. Koliko je za sada poznato, riječ je o prodaju dijelova aerodroma Porto Alegre, Salvador, Fortaleza i Florianópolis, o nekim cestama, hidroelektranama, te nekim javnim tvrtkama kao što je sustav za gospodarenje otpadnim vodama u Rio de Janeiru, šest odjela državnog energetskog distributera Elektrobras, te industriji proizvodnje nafte i plina. Ukupno je riječ o 24 milijarde dolara, za koje novi predsjednik tvrdi da su Brazilu nasušno potrebni zbog recesije.
Kako bi tih 24 milijarde dolara mogli imati tako presudnu važnost po ekonomiju čiji je godišnji BDP čak 1500 milijardi dolara, nije jasno, jer je riječ o prodaji nekih od najvažnijih brazilskih dijelova ekonomije. Temer, kao ekonomski konzervativni političar desnog centra, uživa neusporedivo veće povjerenje svjetskih banaka i međunarodnih financijskih tržišta. Rousseff je, naime, bila predsjednica iz redova vrlo popularne lijeve Radničke partije. Njen prethodnik u dva mandata Luiz Inácio Lula da Silva iz iste je stranke. Tijekom 10 godina predsjednikovanja prepolovio je siromaštvo u Brazilu, te je drugi mandat završio kao najpopularniji predsjednik jedne demokratske zemlje svih vremena, čak 82 posto. Zastupao je demokratski socijalizam 21. stoljeća i Rousseff je išla istim smjerom. Sve dok parlament nije pokrenuo izvanredni postupak njenog opoziva, a potom instalirao njenog protivnika.
Ona je tijekom postupka opoziva tvrdila da je na djelu pravosudni puč, državni udar, s čime su se slagale mnoge druge lationameričke države. Guardian je u travnju objavio kolumnu u kojoj je autor ustvrdio da su bogate elite inscenirale koruptivni skandal kako bi srušile lijevu predsjednicu koju prethodno nisu uspjele pobijediti na izborima na kojima je ona osvojila 54 milijuna glasova. New York Times je njen slučaj popratio računicom da je oko 60 posto parlamentaraca koji su inzistirali na njenom opozivu opterećeno optužbama o mitu, ilegalnom krčenju šuma, izbornim prevarama, otmicama i ubojstvima.
