"Na taj se način mladoga čovjeka čak iskorjenjuje iz ‘zemlje’ iz koje je izrastao. Taj prikriveni himan individualnosti, koji pojedinca stavlja na pijedestal svih normi, istodobno će, po potrebi, biti protivnikom pojedinca ukoliko se on ne uspije sam održati na životu. Od čovjeka koji je sam sebi postao središtem ostat će krhotine neostvarene budućnosti", napisao je.
Ako netko još nije shvatio, kao rješenje je na kraju naveo da "vjeronauk u školi, zajedno sa župnom katehezom, želi govoriti o ljepoti čovjeka i njegova dostojanstva". Drugim riječima, prema Hraniću nije dovoljno dijete u školi naučiti da čita, piše, računa i svim onim čudesima iz prirodnih, društvenih znanosti, umjetnosti i vještinama.
Nije dovoljno niti da ga se u školi podsjeća da pazi na higijenu, bude pristojan, posebno prema starijima, da ne urla, da se ne tuče, da poštuje sve ljude bez obzira na spol, nacionalnost, vjeru ili nevjeru, seksualnu orijentaciju, društveni status i slično. Hranić navodi da problem obrazovnog sustava u Hrvatskoj nije odricanje djeci da nauče kritički razmišljati, nego to što je čovjek u središtu svega.
Pa zato, umjesto da čovjeka obrazovni sustav tretira onako kakav je rođen, slobodan od ikakvih etiketa, Hranić smatra da je glavni problem obrazovanja što se djecu ne uči da su katolici, Hrvati, heteroseksualni i tome slično. Bez obzira što možda nisu. Ili što možda jesu, ali imaju o tome drugačiji stav od onog njegovog.
Nadbiskup je i inače sklon neobičnim interpretacijama svijeta. U jednoj od svojih etičkih propovijedi/ predavanja o etici, Hranić je u siječnju 2018. u Trnavi kod Đakova govorio o klimatskim promjenama, pa je tada uspio zaključiti da je "priroda zajedno s čovjekom kristocentrična". Nije zabilježeno da je netko tada Hranića pitao što je s "nekristocentričnim" čovjekom bilo tijekom sedam milijuna godina evolucije do Nove ere, odnosno rođenja Isusa Krista, ili s prirodom tijekom 3,5 milijardi godina.
No dok je nadbiskup Hranić pronašao vremena i ideje promišljati i govoriti na ove načine o prirodi i obrazovnom sustavu u Hrvatskoj, nije pronašao način za odgovoriti je li što učinio, kao Veliki kancelar KBF-a u Đakovu, u pogledu prodekanice tog fakulteta Suzane Vuletić za koju je Express pronašao podatke iz životopisa koji je ona potom uklonila iz vidokruga javnosti. A onda i povukla kandidaturu za NVOO.
Što se tog dijela tiče, za Suzanu Vuletić pronašli smo tragove da se čak službeno predstavljala kao "članica NVOO-a", iako to nikad nije postala, zato što Sabor ove članove NVOO-a nikada nije potvrdio. To je, doduše, odavno trebao i sramotno je što nije, jer Hrvatska bez tog tijela ne bi smjela donositi mnoge zakone i uredbe iz područja obrazovanja.
Dr. Vuletić hrvatska javnost upamtila je i po etičkim dociranjima u javnosti, primjerice kritici iz 2013. godine, u kojoj je ustvrdila da već i sam naslov filma "Svećenikova djeca" predstavlja "provokaciju za svako Božje dijete" te da film predstavlja "progon Crkve i kršćana". Kad smo za komentar slučaja s njenim životopisom zamolili rektora Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, Vladu Guberca, ispalo je da je i on već čitao članak iz ožujka.
"Što vi imate protiv Suzane Vuletić?", bilo je prvo što nam je rekao. Objasnili smo mu da je interes novinarski, da novinarski istražujemo indicije da je njen životopis bio u nekim točkama neistinit, kao i utjecaj takvih pojava na znanstveni i obrazovni život u Hrvatskoj. Guberac je i aktualni predsjednik Rektorskog zbora u Hrvatskoj, ne bi bilo nepristojno da je barem on potaknuo barem etičku provjeru životopisa prodekanice iz Đakova.
Požalili smo se da zbog toga još ne znamo li je isti CV sa spornim navodima Suzana Vuletić koristila i kad se sredinom 2017. natjecala za izbor iz docentice u izvanrednu profesoricu. U to doba drugdje je već koristila taj CV. Rektor Guberac nas je uputio na dekana njenog fakulteta Ivicu Raguža, onoga što se proslavio izjavama o "drugotnoj ženi", "prvotnom muškarcu" i po tome što je "po ženskoj neposlušnosti grijeh ušao u svijet".
Rekli smo mu da jesmo, službenim kanalima, ali da ne odgovara na upite. Rektor Guberac je potom obećao da će on reći dekanu Ragužu da nam odgovori. No od dekana Raguža već mjesecima nema niti glasa. Isto kao niti od nadbiskupa Hranića, velikoga kancelara.
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Istinski vjernik nije ni svjestan koliko je sretan što se njegovom bogu ne mora moliti.Očigledno je da je u HKC što se tiče crkvenih velikodostojnika isplivalo na površinu ,ono što ispliva i u septičkoj jami.