Gledano stranački, rezultati šestih općih izbora u BiH su identični onima za članove Predsjedništva BiH od 2010. do 2014. Šefik Džaferović je iz SDA, Željko Komšić je iz Demokratskog fronta, a Milorad Dodik je iz SDSN. U odnosu na prošle izbore izvisio je HDZ BiH čiji predsjednik Dragan Čović sa 39 posto nije uspio prestići Komšića koji je osvojio 49 posto glasova. Milorad Dodik je na kraju trijumfirao u Republici Srpskoj, ali se dobar dio večeri nije činilo da će to ići tako jednostavno.
Dodik i njegov protukandidat Mladen Ivanić iz Partije demokratskog progresa dugo su bili rame uz rame, da bi na kraju Dodik osvojio 55 prema 45 posto. Što se tiče Republike Srpske, s Dodikovim odlaskom da u Sarajevu nastavi raditi ono što je do sada radio samo iz Banje Luke, nova predsjednica srpskog entiteta u BiH je Željka Cvijanović, dosadašnja premijerka. Džaferović je, pak, pobijedio s pukih 38 posto glasova u utrci za bošnjačkog predstavnika u predsjedništvu Republike BiH.
Zanimljivo je da je SDA, prema nepotpunim podacima, posvuda imao najviše glasova u kantonima s bošnjačkom većinom, osim u tuzlanskom. Tu se dolazi do SDP-a BiH koji se bunio da su u samo dva, negdje samo jedan dan prije izbora, nabrzinu imenovani birački odbori, sveukupno na tisuće njih, iako su prema propisanoj proceduri, morali biti imenovani 30 dana ranije. Generalni tajnik stranke Irfan Čengić rekao je da su „izbori kompromitirani“.
Dragan Čović se nije žalio na poštivanje procedure, nego mu se nije sviđalo kako su građani glasali.
„Planirali smo 140.000 glasova, ali mislim da će taj broj biti premašen za barem 10 posto. Ako znamo koliko je naše glasačko tijelo moja je obveza zahvaliti svima koji su prepoznali naš projekt. Hrvatski narod je poslao jasnu poruku svima, da jest konstitutivan narod, da razmišlja proeuropski... Žalosti me što naši prijatelji Bošnjaci nisu to shvatili. Ne možete Hrvatima birati legitimne predstavnike. To je put nazadovanja, to nije europski put. Vjerujem da će u bošnjačkom narodu biti dovoljno onih koji će shvatiti da ovo što su večeras uradili nije dobro", rekao je Čović.
Komšić je Hrvatima poručio da je izabrani predsjednik svih njih.
"Ja sam vaš predsjednik bez obzira glasali vi za mene ili ne. Trudit ću se, i znam kakva je ovo obveza i kakv teret preuzimam, da ne napravim nijednu grešku i da opravdam vaše povjerenje", rekao je on.
U stožeru SDA je, pak, bio poseban cirkus. Dok je Bakir Izetbegović, bošnjački član predsjedništva na odlasku i predsjednik stranke, izlazio za govornicu, osim pljeska, pratili su ga i povici „Allahu akbar“.
"U ovoj zemlji se radi po Ustavu, ne po željama Dragana Čovića. Ni mi Bošnjaci nismo zadovoljni time što imamo trećinu vlasti, a pola nas je u ovoj državi. Nismo zadovoljni ni što postoji Republika Srpska", govorio je.
Dodik je, proglašavajući svoju pobjedu, ostavljao dojam da mu je pao kamen sa srca. Rekao je da je Ivanića koštala „kalkulantska politika“, da „im ne bi bilo dovoljno niti sto britanskih ili američkih ambasada“, a onda se referirao na strane saveznike:
„Mogu vam reći da je predsjednik Vučić s radošću primio ove rezultate.“
Sveukupno je glasalo 53 posto registriranih glasača. Tako barem kaže Centralna izborna komisija. Podatak je sam po sebi problematičan zato što u zemlji od nominalno 3,5 milijuna stanovnika postoji 3,2 milijuna glasača. Nadalje, zabilježeno je mnoštvo pritužbi ljudi o „izlasku na izbore pokojnika“, primjerice, ljudi koji nisu među živima i duže od 10 godina. Posebno visok odaziv zabilježen je u Republici Srpskoj.
Na izbornim mjestima građani su glasali i mimo ponuđenih kandidata; posebno za Ronalda, Messija, Luku Modrića, Angelu Merkel... Jedan glasač nije žalio truda nadopisati kompletnu prvu postavu AC Milana. Drugi pak kompletnu ekipa ovogodišnjih osvajača trofeja za najbolje nogometaše svijeta, gdje se našao i Modrić. Dnevni avaz se pozabavio nepravilnostima koje su njegovi novinari dokumentirali i fotografijama, primjerice u Vogošći, o sasvim otvorenoj kupoprodaji glasova.
Dnevni avaz navodi da su prikupili podatke o tzv. „bugarskom vozu“ diljem BiH; u Sarajevu, Orašju, Odžaku... Riječ je o specifičnom načinu kupovanja glasova koji je prvi put upotrijebljen na europarlamentarnim izborima u Bugarskoj 2009. Osoba koja kupuje glasove odlazi na glasačko mjesto, uzima svoj listić, ispunjava ga i potom čeka mušterije.
Kako koji građanin uzima prazan listić, kupac glasova nudi mu popunjeni plus džeparac u zamjenu za prazni listić. Kupac glasova potom popunjava prazni i sada s novim popunjenim glasačkim listićem čeka novu mušteriju s praznim da mu opet ponudi „džeparac“ ili kakvu li već uslugu.
