Primiče se prva polovica svibnja koja se u jednom dijelu BiH, u Federaciji, doživljava kao svojevrsni “Dan D”. U tom smislu su ovdašnji mediji početkom travnja, kao zakašnjelu prvotravanjsku šalu, prenijeli informaciju o sastanku “probosanskih” stranaka s američkom veleposlanicom u BiH Maureen Cormack, izaslanikom EU u BiH Lars-Gunnarom Wigemarkom i direktorom Odjela za južnu i srednju Europu u State Departmentu Matthewom Palmerom.
Radi se o jednom u nizu sastanaka na kojem se pokušava doći do zajedničkog rješenja izmjene Izbornog zakona kojim bi se osiguralo održavanje općih izbora planiranih za listopad ove godine, odnosno implementacija izbornih rezultata.
Krajnji rok za usvajanje izmjena Izbornog zakona u oba Doma Parlamentarne skupštine BiH je prva polovica svibnja, kad bi Centralna izborna komisija BiH (CIK) trebala raspisati opće izbore. “Probosanske” snage zastupali su lideri značajnijih bošnjačkih stranaka: Fahrudin Radončić iz SBB-a, Bakir Izetbegović iz SDA te “ljevičari” Nermin Nikšić iz SDP-a i notorni Željko Komšić iz DF-a. Bošnjačke stranke izišle su sa zajedničkom platformom koja je zapravo nastavak i pokušaj oktroiranja Izetbegovićeva mokrog sna o “vladavini većine nad manjinom”.
Nažalost, unutar “multietničkog” SDP-a nije se pojavio ni jedan disonantan glas povodom novog svrstavanja vodstva stranke uz SDA, što je ono malo “nebošnjaka” unutar SDP-a preko noći pretvorilo u nepotrebni smokvin list jedne otvorene nacionalističke politike.
Platforma se sastoji od šest točaka, od kojih su bitne prve tri. Krenut ću redom. U prvoj točki se kaže: “Reducirati nadležnosti Doma naroda Federacije po uzoru na Vijeće naroda u RS-u. Dom da odlučuje isključivo o vitalnom interesu”. Ova točka u potpunosti otkriva namjere “bošnjačkih reformatora” - pretvoriti Federaciju BiH u bošnjačku varijantu Republike Srpske u kojoj jedan narod, bošnjački, nema pravo nazvati jezik kojim govori onako kako to želi, a kamoli nešto drugo.
Naime, u RS-u odbijaju prihvatiti naziv bosanski jezik, nego se koristi izraz “jezik bošnjačkog naroda”. Umjesto da inzistira da se u RS-u popravi položaj šačice preostalih Hrvata i Bošnjaka, pretvorenih u građane drugog reda, bošnjačka politika traži isto to za sebe u FBiH. Sve dosadašnje apelacije Vijeću naroda RS-a u vezi zaštite manjinskih prava pokazale su se uzaludnima, dok federalni Dom naroda koliko-toliko učinkovito štiti “manjince” od diktature većine. Ovo vrijedi i za Bošnjake u sredinama gdje su “manjinci”, u Herceg-bosanskoj (Livanjskoj) ili Posavskoj županiji, primjerice.
Nedavno su tako iz republičkosrpske ekspoziture SDA progovorili o ponižavajućoj diskriminaciji Bošnjaka u RS-u, jer im je onemogućena zaštita nacionalnih interesa, navodeći upravo karikaturalno Vijeće naroda RS-a i srpsku većinu u Ustavnom sudu tog entiteta kao glavni razlog. Znači, SDA zagovara u RS-u parlamentarno tijelo slično Domu naroda FBiH, a u Federaciji preslikano republičkosrpsko Vijeće naroda. Principijelno do bola!
Nastavak pročitajte na idućoj stranici.
