Silno se trudi uvjeriti Ruse da nije samo Putinova lutka i da joj ne pomaže to što joj je otac bio gradonačelnik St. Petersburga, Putinov mentor i dobar prijatelj.
Rođena je u svijetu političke elite, a njezini kritičari kažu da je ušla u utrku samo zato da bi izborima dala legitimitet.
Ipak, ona je jedan od rijetkih kandidata koji su otvoreno kritizirali sustav. Na televiziji je izjavila:
- U Rusiji se šalimo da ne možemo birati roditelje, ne možemo birati spol i ne možemo birati predsjednika, rekla je za CNN.
Međutim, rekla je da želi utjecati na Kremlj iznutra i barem promijeniti obrasce. Ona predstavlja liberalnu struju, sklonu prijateljstvu sa Zapadom.
Zalaže se za LGBT prava i kaže da Krim pripada Ukrajini. Nedavno je posjetila think tankove u Washingtonu i u intervjuu za CNN se ispričala za rusko uplitanje u američke izbore.
Ključni problemi su što je Putin postao sinonim za sustav i ankete neprestano pokazuju visoke stope njegove popularnosti čak i kad je zadovoljstvo radom vlade ispod 50 posto.
Vladimir Žirinovski, 71 godina, Liberalna demokratska stranka Rusije
Postojan dionik ruske politike od ranih 1990-ih, Vladimir Žirinovski jedan je od najvatrenijih kandidata u kampanji 2018. godine. Često ga se opisuje kao "ruskog Donalda Trumpa". Žirinovski je poznat po kontroverznim govorima bez pripreme i shodno tome - čestim provalama besmislica uz žustre gestikulacije.
Ovo je njegova šesta po redu kandidatura. Program mu se zasniva na "oporavku Srednje Azije, Kavkaza, Ukrajine i Bjelorusije", te ponovnu sahranu svih vođa komunističkog doba koji su sada zakopani u Kremaljski zid u Moskvi. Kandidat je također pozvao na stvaranje "novog Sovjetskog Saveza", eventualno uključujući Iran i Tursku.
Kandidat obećava da će provesti potpunu reindustrijalizaciju, otpisati komunalne dugove potrebitima i "udariti na korupciju".
Podrška malim poduzećima, porezne olakšice za industriju i znanost te razvoj Sibira i Dalekog istoka također su na dnevnom redu kandidata.
Sergej Baburin, 59 godina, Ruska Svenarodna unija
Sergej Baburin bio je jedan od rijetkih pripadnika ruskog Vrhovnog sovjeta koji je glasovao protiv raspada SSSR-a 1991. godine i ostao je žestoki kritičar Borisa Jeljcina tijekom 1990-ih, uključujući i tijekom ustavne krize 1993. godine.
Na političkom planu, Baburin poziva na ustavne reforme usmjerene na jačanje predsjedničkih i parlamentarnih ovlasti.
Na ekonomskoj strani, njegov program usredotočuje se na podupiranje udruživanja. Kad govori o socijalnoj politici Baburin predlaže da preuzme najbolje elemente iz sovjetskog iskustva.
Baburinovi vanjskopolitički prijedlozi usredotočeni su na jačanje geopolitičkih pozicija Rusije u Euroaziji. U tu svrhu, kandidat vjeruje da rusko zakonodavstvo treba poduzeti mjere za jačanje uloge Moskve u Šangajskoj organizaciji za suradnju i BRICS-u.
Boris Titov, 57 godina, Stranka rasta
Boris Titov, pravobranitelj, usmjerio je svoj program na novu strategiju gospodarskog rasta kojeg je razvio Stolypin klub - organizacija velikih ruskih ekonomista i poslovnih ljudi.
Titovljeve vanjskopolitičke ideje također su uglavnom usredotočene na ekonomiju i uključuju jačanje pozicije Rusije u međunarodnoj trgovini i rješavanje problema zbog sankcija.
Grigory Javalinski, 65 godina, Jabuka
Još jedan veteran ruske politike, ekonomist Grigorij Javlinski prvi je put ušao u politiku početkom 1990-ih sa svojim poznatim prijedlozima za prijelaz Sovjetskog Saveza u slobodno tržišno gospodarstvo. Osnivač Yabloka (Jabuke), ruske socijalno-liberalne stranke, Javlinski se kandidira za predsjednika po četvrti put.
Njegova izborna strategija poziva na prevladavanje onoga što on naziva "skrivenim staljinizmom" i nekom vrstom "divljeg kapitalizma koji graniči s feudalizmom".
Javlinskijev program također predlaže nacionalni program za borbu protiv siromaštva otvaranjem osobnih štednih računa građana koji bi se nadopunili dionicama velikih poduzeća.
Javlinskom je na planu vanjske politike fokusirao bi se na razvoj prijateljskih odnosa s bivšim sovjetskim republikama i približavanje Zapadnoj Europi i Sjedinjenim Državama. Poput Sobčakove i Javlinski traži novi referendum o Krimu kao i konferenciju UN-a gdje bi se s Ukrajinom dogovorili oko statusa poluotoka.
Maksim Suraikin, 39 godina, Ruski komunisti
Maxim Suraikin i pripadnici Ruskih komunista smatraju se protivnicima Komunističke partije Ruske Federacije na lijevoj strani političkog spektra, kritizirajući potonje da su nedovoljno ortodoksni ljevičari.
Suraikinov program, nazvan 'Deset staljinističkih udaraca protiv kapitalizma', poziva na obnovu sovjetske socijalističke ekonomije, nacionalizaciju bankarskog sektora, transporta, industrije i energije.
U vanjskoj politici, Suraikin je pozvao na "održavanje interesa radnih ljudi" i govorio o potrebi obnove "obrambenog saveza antiimperijalističkih država na modelu Varšavskog pakta".
Vladimir Putin, 65 godina, nezavisan
Vladimir Putin, aktualni predsjednik Rusije, najavio je svoju namjeru da se kandidira na izborima 2018. godine na sastanku s radnicima GAZ-a u Nižnjem Novgorodu u prosincu.
Putin izlazi kao neovisni kandidat, iako je stranka Ujedinjene Rusije rekla da će poduprijeti njegovu kandidaturu. Prema anketi Zaklade za javno mnijenje od 22. veljače, 66,5% Rusa trenutno planira glasati za Putina.
Ruski predsjednik 1999. godine ušao je u visoku politiku, prvo kao zamjenik premijera, a zatim kao vršitelj dužnosti premijera, a potom kao nasljednik predsjednika Borisa Jeljcina, nakon što je potonji umirovljen 31. prosinca 1999. godine.
Putin je 2000. 2004. i 2012. a bio je premijer od 2008 do 2012. godine.
Putin je zaslužan za očuvanje teritorijalne cjelovitosti Rusije i jačanje državnosti, a njegovu je obilježio gospodarski oporavak od katastrofe devedesetih godina.
Sazrijevanje na planu Vanjske politike datira iz 2007. kada je, u govoru na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji, predsjednik kritizirao vanjsku politiku Sjedinjenih Država i ideju o unipolarnom svijetu.
Putin je rekao da je "svijet u kojem postoji jedan gospodar, jedan suveren" nemoguć, a pokušaj stvaranja takvog svijeta bio bi nedemokratski i mogao bi samo dovesti do katastrofe, piše sputniknews.com
Ipak prvo ekonomija
Za mnoge Ruse gospodarstvo je ipak ključno pitanje. Zemlja je izdržala tri godine pada realnih plaća, jer je inflacija od 2014. ubrzano rasla.
Gospodarstvo se prošle godine suočilo s recesijom, a inflacija je bila pod kontrolom.
Prošli mjesec ruski zastupnici konačno su donijeli zakone za podizanje minimalne plaće od 1. svibnja, što je oko devet mjeseci prije roka - no izbori su blizu.
Povećanje je zapravo simbolično i iznosi oko 2.000 rubalja (oko 35 dolara) mjesečno, donoseći minimalnu mjesečnu plaću od 11.163 rublje, što je oko 197 dolara.
Iako to Kremlj predstavlja kao veliku pobjedu, analitičarka Irina Meyer-Olimpieva iz St. Petersburg-a, je to opisala kao "sramotno nisku minimalnu plaću smiješno niske granice kako bi dosegla depresivno nisku razinu življenja. "
Putinova spremnost na svađu sa zapadnim silama, osobito SAD-om, obilježila je veći dio njegovog zadnjeg mandata, pa ako je izvan kuće prozvan dežurnim zlikovcem, to mu je kod kuće donijelo status heroja.
Rusko pripajanje Krima koštalo je Rusiju međunarodnih sankcija i dovela zemlju u napete odnose s Europskom unijom.
Ipak, Kremlj je mudro tempirao izbore baš na 18. ožujak - dan kad je prije četiri godine anektiran Krim, što se smatra slavnim pothvatom aktualnog predsjednika.
Nakon aneksije njegova popularnost porasla je sa 69% na 80%, a ona je ostala i dalje vrlo visoka, čak i nakon više od dvije godine recesije koja je uslijedila.
