Top News
10579 prikaza

Putinova želja: Dajte mi Inu, ostavljam vam Agrokor!

Nastavak sa stranice: 1

Rusi su time obnovili svoju ponudu iz 2013. godine. To je nevjerovatan mamac Andreju Plenkoviću. Rosnjeft ne bi žalio novca za preuzimanje skoro pola komapnije od mađarskog MOL-a, a iako to nije direktno rekao, očekivanja su da Hrvatska proda 19 posto dionica. Tako bi Vladi ostao kontrolni paket od 25 posto, a Rosnjeft bi bio većinski vlasnik.

MOL | Author: screenshot/youtube screenshot/youtube

"Naravno da je interes svakog investitora dobrodošao, ali ovo se ipak čini tek kao promidžbeni potez. Rosnjeft prije tog istupa Sečina nije poslao baš nikakvu informaciju Vladi da su zainteresirani. Čini se zato da je ruska strategija: Dajte nam Inu, a mi ćemo zaboraviti na Sberbank i oni vam više neće raditi probleme", kaže nam upućen sugovornik iz HDZ-a.

Sberbank inače tvrdi da je Agrokor nacionaliziran, jednako kao i Ivica Todorić. No, u HDZ-u okreću pilu naopako i za kredit koji su dali zapadni investitori na čelu s Knigheadom kažu da je dokaz da nije bilo nacionalizacije. Kreditori koji su dali 1,06 milijardi eura su tim kreditom preuzeli kontrolu nad procesima u Agrokoru.

Sberbank je inače pokrenuo tužbe protiv Agrokora gdje god može. Na arbitražnom sudu u Londonu čak tri, u Srbiji, Sloveniji i BIH žele plijeniti imovinu i da se ne prizna Lex Agrokor. Smatraju da su prevareni donošenjem zakona i žele se naplatiti gdje god mogu. A to može biti i ozbiljan problem za državu jer 1,1 milijarda eura koje potražuju, ako ne naplate od Agrokora, mogu pokušati naplatiti od države. Čelnik Sberbanka Herman Gref već je rekao da smatra da država treba platiti taj dug.

Ali zadnjih dana Sberbank se ušutio. To se među upućenima tumači kao znak da čekaju što će biti s Rosnjeftom. I čelnik Sberbanke i čelnik Rosnjefta ne bi vukli poteze bez znanja Putina koji je srdačno primio predsjednicu Kolindu Grabar Kitarović. "Ponuda Rosnjefta je došla ohrabrena tim potezom. Rusi nikada nisu igrali oštro s Hrvatskom i godinama preko nas pokušavaju doći do onoga što se zove izlaz na toplo more. Nama zapadni saveznici govore da ne puštamo Ruse i Vlada će to i vjerojatno i poslušati.

Dmitrij Medvedev, Kolinda Grabar Kitarović | Author: Sputnik/Ekaterina Shtukina/Pool Sputnik/Ekaterina Shtukina/Pool

No, osim što nam govore što ne žele, mogli bi nam jednom reći i što žele i pomoći nam. Primjerice, svi na zapadu znaju koje probleme imamo s Mađarima i MOL-om, ali zavaraju oči. Možda ova ponuda Rosnjefta natjera i Amerikance i EU da onda njihove tvrtke daju bolju ponudu", kaže nam energetski stručnjak blizak vladajućoj stranci. U neformalnom razgovoru, bez ograde kaže da je Rosnjeftova ponuda jako dobra.

"Rusi bi svakako bili značajno bolji partneri nego Mađari. Toga su svi svjesni. Kao i toga da Sečin ne bi istupio bez odobrenja Putina. No, teško da će od toga i nešto biti upravo zbog pritisaka sa zapada", kaže nam. Ne bi to bilo prvi puta. Bivši predsjednik Stjepan Mesić je lobirao i dogovorio da krak ruskog naftovoda Družba Adria ide preko Hrvatske, ali su Ivo Sanader, a kasnije i Jadranka Kosor to blokirali.

I to upravo zbog pritiska sa zapada. Problem s ruskim ulaskom u Inu je svakako gradnja terminala za ukapljeni naftni plin na Krku (LNG). LNG terminal se godinama priprema, ali stoji na mjestu. On bi trebao biti glavni alternativni dobavni pravac na jugu Europe kako bi se spriječila ovisnost o ruskom plinu i Europe. Rusi ga zato žele spriječiti, a ulazak u Inu bi bio glavna poluga. Kada bi se to dogodilo, teško da bi od LNG-a ikada bilo nešto.

Plinsko postrojenje | Author: CEO CEO

Čak postoje špekulacije da je i dio HDZ-ovaca sudjelovao u pomoći Rusima, od kupnje zemljišta na Krku preko stranih fondova, pa do birokratskih zavrzlama koje su priredili. Upravo kako bi se izbjegla zbog toga gradnja na kopnu, a LNG ubrzao, odlučeno je da on bude plutajući. EU nam je lani osigurao i 101 milijun eura za izgradnju, otprilike trećinu cijene, ali opet sve ide polako.

"Idalno bi bilo kada bi u Inu ušli zapadne naftne kompanije i modernizirali je, a da paralelno gradimo i LNG terminal. Hrvatska bi tada na velika vrata ušla na energetsku kartu Europe", kaže naš sugovornik. No, izgleda da je teško imati i ovce i novce. Treba podsjetiti da je prije više od tri godine, kada je Rosnjeft prvi puta iskazao interes za Inu u jeku sukoba s MOL-om, odmah stigla kontra ideja. Iz ministarstva gospodarstva koje je tad vodio Ivan Vrdoljak tada je puštena informacija da će s američkim fondovima otkupiti Inu.

To se pokazalo kao blef. Uskoro će i godina dana otkako je Plenković najavio otkup Ine i da ima već razrađen model, ali se i to pokazalo kao blef. Sada Hrvatksa gubi arbitraže s MOL-om, a novog partnera nema na vidiku. A da će ulazak Rusa na svaki način biti blokiran, nedvosmislene proizlazi i iz saslušanja budućeg američkog veleposlanika u Hrvatskoj Roberta Kohorsta pred Odborom za vanjsku politiku američkog Senata. Kohorst je donator, prijatelj i suradnik Donalda Trumpa.

Donald Trump i Paul Manafort | Author: REUTERS REUTERS

Nema iskustva u diplomaciji, ali je uspješni i bogati poduzetnik. Otvaranje novih izvoznih tržišta za američki plin je jedno od četiri glavna cilja Kohorsta u Hrvatskoj, a ostala tri su također odnose za jače vezanje Hrvatske za Nato i SAD. "LNG terminalom bi se drastično smanjio ruski utjecaj na tom području. Njime će se unaprijediti i hrvatsko gospodarstvo, osigurati će se opskrba jugositočne Europe što smanjuje i ruski energetski utjecaj na tom području, a istovremeno bi se napravilo ishodište za izvoz američkog plina na jugoistok Europe", rekao je Kohorst.

Time ne ostavlja nikakvu dilemu što će SAD tražiti od Hrvaske. Ne treba zaboraviti da je Andrej Plenković otkako se pojavio tek kao kandidat za predsjednika HDZ-a, pa dosad, bezbroj puta ponovio da je Vlada okrenuta prozapadnim vrijednostima i suradnji, prilično razičito od Tomislava Karamarka.

Plenković je čitavo vrijeme na diplomatskoj ratnoj nozi s Putinom, krenulo je s Ukrajinom, a slučaj sa Sbarbankom i Agrkorom to samo dokazuje. Rezultat je poznat. Dok je druga ruska državna banka, VTB, značajno manje izložena Agrokoru pristala ući u novo kreditiranje sa zapadnim igračima, Sberbank diže tužbe po svijetu.Mi smo stalno u obrani u odnosu na njih – rekao je nedavno vladin povjerenik Ante Ramljak.

No, kako dogovora nema, čini se da je hrvatska strana i u tom slučaju izvukla artiljeriju. Prvo je tjednik Nacional objavio kako je Sberbanka praktički ucjenjivala Ramljaka i nudila mu novo kreditiranje ali da u potpunosti preuzmu Mercator.

"Tu informaciju Sberbank nije opovrgao, a nekoliko sugovornika nam je potvrdilo da je ona istinita. Priprema je to izgleda za finalni potez. Potpuno micanje utjecaja Sberbanka iz odlučivanja o sudbini Agrokora. Iako se to čini nemoguće jer oni su trenutačno u vjerovničkom vijeću i s 1,1 milijarde su najveći pojedinačni vjerovnik Agrokora. Međutim, izgleda da njihove tražbine izvanredna uprava neće priznati. O tome što će odlučiti u izvanrednoj upravi ne žele ništa reći dok ne objave sve tražbine sljedeći tjedan.

No, svakako je na stolu opcija da se potraživanja Sberbanka ne priznaju. I to zbog toga jer se pokušavaju naplatiti u drugim zemljama i preko sudova. Nitko se ne može naplatiti dva puta. I kroz postupak nagodbe i na stranim sudovima u inozemstvu", poručio je znakovito Tin Dolički, pravni savjetnik Ramljaka.

Andrej Plenković, Martina Dalić | Author: Sanjin Strukić/PIXSELL Sanjin Strukić/PIXSELL

Micanjem Sberbanka, Ramljak, ali i Vlada igraju riskantnu igru. Time otvaraju mogućost da Sberbank na svim sudovima ustvrdi da je namjerno ošćtene. Ako to učine, indirektno priznaju i da bi ruska banka mogla dobiti sporove i naplatiti se u punom iznosu. No, pokrenute arbitraže nemaju šanse završiti prije nagodbe u Agrokoru, a ona je ključna za Vladu. Ramljak je rekao da očekuje da banke otpišu između 60 i 70 posto dugova, dok bi za dobavljače taj iznos bio manji.

Već znaju da bi Sberbank time pretrpio veliki gubitak i ne bi dao svoj glas za taj plan. Ramljaku je inače potrebno 66 posto glasova podrške za provedbu plana. A količina glasova, zavisi od količine duga. Bez Sberbanka bi bio otvoren put nagodbi jer se veliki dio zapadnih fondova i banaka već osigurao i naplatio kroz novi kredit. Dobavljači bi pristali na manji otpis, a već su sretni i jer im je Ramljak isplatio 150 milijuna eura. Dakle, put za nagodbu koju kroje američki savjetnici Alix partners je otvoren bez Sberbanka.

Njome će se podjeliti tvrtke unutar Agrokora, otpisati dio duga i omogućiti da sastavnice najvećeg koncerna posluju sa zapadnim suvlasnicima, a Rusi bi bili odgurani od mogućnosti utjecaja. A to je najvažniji kratkoročni cilj. Dugoročno, možda se Rusi naplate od države ako ne uspiju kroz Agrokor, ali tome prethode dugi sudski postupci. Koji će trajati vjerojatno i duže nego mandat ove vlade. Zato su izgleda i Ramljak i Plenković spremni prihvatiti taj rizik.

Tomislav Karamarko | Author: REUTERS/Antonio Bronic REUTERS/Antonio Bronic

Što se tiče Todorićeva poziva Tomislavu Karamarku da se politički aktivira, a što je objavio Nacional, naš sugovornik blizak bivšem predsjedniku HDZ-a kaže da se Karamarko samo nasmijao kada je to pročitao. Naime, smatra da je čak krivo protumačeno da Todorić misli na njega. Pred zaključenje ovog broja objavljena je i važna novost. RTL Danas ekskluzivno doznaje da je preuzimanje INE bila jedna od glavnih tema razgovora između ruske i hrvatske delegacije prilikom sastanka.

Čak je navodno i stvoren plan kako bi Rosnjeft kupio 19 posto dionica od hrvatske Vlade. Rosnjeft već surađuje s MOL-om i MOL ima određena dugovanja prema njima. Stoga bi Rosneft na temelju nekakve svojesvrsne kompenzacije uzeo od MOL-a 32 posto dionica INE. Prema tome Rosnjeft bi postao vlasnik 51 posto dionica,  čime bi hrvatska Vlada zadržala kontrolni paket od preko 25 posto dionica.

Plenković bi to mogao smatrati svojevrsnom pobjedom budući da će kontrolni paket ostati u rukama hrvatske Vlade koja će dobiti novog strateškog partnera u Rusima a izbaciti svima mrski MOL. Prema saznanjima zaposlenika oni tvrde kako bi to bila dobra odluka za Hrvatsku s obzirom da bi oni ostavili na životu dvije hrvatske rafinerije, onu u Rijeci i Sisku, međutim izgubili bi ono što INA ima najvrijednije a to je istraživačko djelovanje. Vlada o svemu znakovito šuti. No, treba čekati bijeli dim sa Markova trga.

  • Stranica 2/2
  • Avatar Antun Sklepić
    marica 13:12 10.Studeni 2017.

    ma znao sam da u nekom grmu leži zec ali kojem nisam to zna plenki.