Prije dvanaest godina četvorica zagrebačkih studenata informatike - četvorica običnih mladića s neobično velikim snovima - odlučila su razviti kompleksnu stratešku videoigru koja će se igrati diljem svijeta. Taj ambiciozni pothvat nije se na kraju pokazao uspješnim, ali danas se može reći da su njihovi snovi ostvareni: iz studentskog projekta nastala je ugledna developerska tvrtka Pine Studio koja iza sebe ima niz uspješnih kompjuterskih igara, među kojima i megahitove 'Cats in Time' i 'Escape Simulator'.
"Pine Studio je započeo 2012. kao studentski projekt s velikim ambicijama - željeli smo stvoriti stratešku igru 'Perishing Sun'. Razvijali smo je dvije godine, no ubrzo se pokazalo da je to bio prevelik zalogaj za četvoricu studenata na početku karijere", govori Boris Barbir, jedan od četvorice osnivača tvrtke. On je iz Opuzena došao na studij informatike u Zagreb gdje je upoznao trojicu Samoboraca, Tomislava Podhraškog, Vladimira Koščicu i Vjekoslava Krajačića. Nakon završetka studija odustali su od razvijanja jedne velike "igre iz snova" i usmjerili se na manje projekte i na razvoj svog developerskog studija sa sjedištem u Samoboru, koji su u početku duhovito nazvali Just Pine ("Samo Bor") Studio - otuda i današnje ime.
"Glavni izazov u to vrijeme bio je pronaći financije za nove projekte. Najveći napredak došao je kad smo počeli razvijati male escape room igre i pronašli dva izdavača koja su ih objavljivala. Takvi manji projekti omogućili su nam stabilne prihode i značajno učenje, što je stvorilo temelje za rast studija", kaže Barbir. A taj je rast bio doista impresivan: Pine Studio u međuvremenu je razvio desetke videoigara za različite platforme koje su igrali deseci milijuna igrača iz čitavog svijeta. Od četvorice osnivača trojica i dalje vode tvrtku. "Podhraški, Koščica i ja još uvijek smo tu i ravnopravni smo suvlasnici. Vjekoslav je prije par godina odlučio ostvariti svoj drugi san i otvorio je svoju softversku tvrtku", govori Barbir.
Pine Studio je dosad razvio više od 50 videoigara, od kojih je četrdesetak malih escape room igara koje su nastale u prvim godinama rada studija. "Neke od tih igara imaju preko 100 milijuna preuzimanja, iako nigdje nije istaknuto da smo ih mi napravili. Od većih igara izdvojio bih serijale 'Faraway' sa šest nastavaka, 'The Birdcage' s dva nastavka, SEUM, 'Cats in Time' i naš najveći hit 'Escape Simulator'", kaže Barbir. Pine Studio danas zapošljava oko 25 ljudi, a radi i s više od deset vanjskih suradnika.
"Igre razvijamo za različite platforme - počeli smo s mobilnim uređajima, ali sada se više fokusiramo na PC i konzole. Prije par tjedana smo izbacili i našu prvu igru za VR naočale", dodaje. 'Cats in Time' je prva kompjuterska igra koju je Pine Studio u potpunosti samostalno osmislio, razvio i plasirao na tržište, no najveći hit tvrtke iz Samobora ipak je 'Escape Simulator'.
Pitam Barbira kako je nastala ta igra? Kako je išla prodaja i u čemu je tajna njezina uspjeha?
"'Cats in Time' bio je prvi projekt koji smo uspjeli sami financirati, razviti i objaviti na tri platforme. Nakon godina rada s izdavačima koji uzimaju 30 do 50 posto zarade, samostalno izdavanje igre bio je ogroman pothvat", kaže. Uspjeh te videoigre i rad na još nekoliko komercijalno uspješnih projekata omogućili su dijelu tima Pine Studija predah od svakodnevne borbe za preživljavanje i rad na novoj velikoj igri - 'Escape Simulatoru'.
"Ideja za igru bila je jednostavna: iskoristiti svo prethodno znanje o escape room žanru i napraviti najbolju digitalnu kolekciju escape room soba. Ideja za igru rodila se čak šest godina ranije, i od tada smo štedjeli i tražili financijska sredstva. Pokušali smo osigurati financiranje od tridesetak izdavača, ali su nas svi - na sreću - odbili. Na kraju smo igru ipak samostalno dovršili."
U prvom tjednu nakon objavljivanja prodano je 50 tisuća primjeraka te videoigre, a za par mjeseci Pine Studio je došao do brojke od milijun prodaja. "Do danas je 'Escape Simulator' odigralo preko 2,5 milijuna igrača. Tajna uspjeha te igre leži u poboljšanju gotovo svakog aspekta žanra: dodali smo multiplayer, realističnu fiziku, a naš grafički tim je napravio odličan posao s pristupačnom grafikom, dok su puzzle dizajneri napravili odlično balansirane sobe."
"Ideja je tek prvi korak", odgovara. "Nakon toga slijedi istraživanje tržišta i konkurencije kako bismo odlučili isplati li se raditi na tom projektu. Potom dolazi faza prototipiranja i testiranja, tzv. pretprodukcija, a nakon toga produkcija s finalnim kodiranjem, grafikom, zvukovima itd.
'Escape Simulator' bio je u produkciji dvije godine, a razvoj nastavljamo i dalje, tako da sada traje već više od pet godina." Veliki svjetski izdavači videoigara ulažu milijunske iznose u marketing svojih proizvoda, a mala tvrtka iz Samobora s njima se sigurno nije mogla mjeriti. No, koliko je za neku igru bitan marketing, a koliko je bitna sama ideja, odnosno kvaliteta igre? Može li neka igra neke nepoznate tvrtke postati hit bez ikakvog marketinga? Je li bilo takvih primjera u povijesti?
"Smatram da je najbolji marketing napraviti jako dobru igru. Ako igra nije kvalitetna, ni najbolji marketing neće zadržati igrače", kaže Barbir. Postoje brojni primjeri velikih igara s masivnim budžetima za marketing koje nisu uspjele. "Primjerice, Sonyjeva videoigra 'Concord' povučena je iz prodaje samo dva tjedna nakon izlaska. Postoje i obrnuti primjeri, poput našeg 'Escape Simulatora'. Na izlasku igre ni jedan veliki strani portal nije prenio vijest o tome niti smo dobili recenzije. U reklame i neke druge klasične marketing kanale nismo uložili ni kune, a igra je ipak nekako došla do igrača. Ljudi su prepoznali naš trud i kvalitetu igre, i organski je rastao broj igrača."
Nakon velikog uzleta za vrijeme pandemije, svjetska gejmerska industrija upala je u veliku krizu, no Hrvatsku to nije dotaknulo, već se naprotiv kod nas povećavaju prihodi i broj zaposlenih. Barbir mi objašnjava da je tijekom pandemije globalna industrija videoigara doživjela snažan rast jer su ljudi više vremena provodili u svojim domovima igrajući videoigre.
Lani je u velikim tvrtkama izgubljeno 10.000 radnih mjesta
"Mnoge su tvrtke tada zapošljavale u velikom broju, no stabilizacijom tržišta ostao je višak zaposlenika. Samo prošle godine, više od 10 tisuća radnih mjesta izgubljeno je u velikim tvrtkama. U Hrvatskoj je industrija još mala i u brzom je rastu pa globalni pad nije imao značajan učinak. Najviše su pogođene tvrtke koje traže financijska sredstva ili izdavače jer je sada manje takvih prilika."
Koliko je uopće velika gejmerska industrija u Hrvatskoj? Kako ona općenito kotira u Europi i svijetu?
"Industrija videoigara u Hrvatskoj još uvijek je manja u usporedbi s vodećim zemljama Europe, ali raste. Kod nas se izradom igara bavi manje od 500 ljudi. Do prije nekoliko godina nije postojalo odgovarajuće obrazovanje u tom polju niti ikakvi državni poticaji", kaže Barbir. "Tek nedavno je industrija videoigara počela biti prepoznata kao ozbiljna gospodarska grana, i vidi se mali pomak. Pomoglo bi nam smanjenje nameta i poreza te ukidanje dvostrukog oporezivanja s SAD-om, što bi dodatno ubrzalo rast", dodaje.
Vjerojatno ne postoji recept za uspjeh kompjuterske igre jer bi ga onda svi developeri koristili. Ipak pitam Barbira što je po njegovom mišljenju najvažniji sastojak dobre videoigre? Što je zajedničko svim najuspješnijim videoigrama?
"Proizvodnja igara je jako kompleksan proces i jako je teško razlučiti jednu stvar koja označava dobru videoigru. Nema nekog univerzalnog recepta ali za mene je dobra igra kombinacija dobre ideje, dobre prezentacije i dobrih mehanika", odgovara. Kad ga pitam kakvi su trendovi u igranju kompjuterskih igara, te kakvu vrstu igara i koje platforme preferiraju današnji 'klinci', Barbir mi objašnjava da danas igre ne igraju samo 'klinci'. "Danas svi igraju. Prosječni igrač ima između 35 i 44 godine, a 48 posto gejmera su žene. U današnjem svijetu koliko god specifična igra ili žanr bili mogu pronaći svoju publiku."
Također me zanima kako vidi budućnost Pine Studija. Kad možemo očekivati novi svjetski hit iz Samobora?
"Naš je plan nastaviti održavati postojeće igre i razvijati nove projekte samostalno", kaže Barbir. "Želimo ostati neovisni, s potpunom slobodom u kreiranju igara. Imamo odličan tim i smatram da je osobni pristup radu i stvaranju igara najbolji. Uz daljnji rad na proširenjima za 'Escape Simulator', već dvije godine radimo na novoj igri, koju uskoro planiramo najaviti. Ako sve bude prema planu, igra bi trebala izaći krajem iduće godine." Za kraj ga pitam ima li uz sve poslovne obveze vremena za sebe? Zabavlja li ga još uvijek igranje videoigara?
"Igram igre i u slobodno vrijeme, ali možda malo drugačije nego sam to radio prije ulaska u industriju. Danas kad igram igru osim što se pokušam opustiti i zabaviti uvijek pokušam nešto i naučiti. Puno više primjećujem dobar ili loš dizajn, zanimljiv detalj ili grafiku, a ponekad i greške."
