Style Atlas Zagreba
10275 prikaza

Čudo arhitekture za koje neki ministri ne znaju ni gdje je

Nastavak sa stranice: 1

Nekada je tu radilo oko 700 ljudi, a danas njih samo 54, a neki odjeli, poput onog za projektiranje, više ne funkcioniraju. Ostala je hidrodinamika kao baza i nešto šok laboratorija, govori nam Mutevelić.

Sigurno je, složit će se naši sugovornici, institut mora opstati i kroz sustavnu brigu i planiranje pronaći model funkcioniranja. Posla imaju, a kako nam objašnjavaju, većinom su njihovi naručitelji stranci, koji i dalje imaju povjerenje u njihovo znanje i vještine. Njihova priča nije ništa novo, njihov dug je samo još jedan od onih u nizu o kojima slušamo posljednjih desetljeća.

Brodarski institut | Author: Jurica Galoić/PIXSELL Jurica Galoić/PIXSELL
''Posao kojeg sad obavljamo, nije nam dovoljan da riješimo dugove. Ukupni dug je oko 50 milijuna kuna, ne onaj koji nas sad opterećuje, već sva zaduženje ukupno su oko 50 milijuna kuna. Dugovi nisu skupljani slučajno. Bilo je to jedno kontinuirano potonuće. Neracionalno bezbrižno poslovanje, bez puno razmišljanja o budućnosti i posljedicama, što je trajalo 15-ak godina, dovelo je, između ostalog, i do zaduživanja i kredita, tj, nemogućnosti njihove otplate'', naglašava Pedišić Buča.

O novim poslovima svjedoče i modeli brodova u radionici, te u luci, kako nazivaju plići dio bazena u kojem se model broda priprema za testiranje. I dok sa platforme, tj. kolica, teških 60 tona, besprijekornom remek djelu njemačke tvrtke puštenih u pogon krajem 80-ih, koja se kreće po šinama iznad bazena brzinom 14 metara u sekundi (oko 60 km/h), promatramo ovaj laboratoriji, Pedišić Buča nam objašnjava proces ispitivanja.

''U luci montiramo model i mjerne uređaje, i dok se kreće po bazenu, u kućici na platformi se vode mjerenja i obrađivanja podataka. Mjerenja se rade na mirnoj vodi ili na valovima. Imamo i generator valova, kojeg nema nitko u Europi, koji proizvodi pravilne ili spektre valova, poput onih u Jadranskom moru'', objašnjava.

Uljanik Demantij Ekonomix "Svi su brodovi građeni u sklopu javnih programa gradnje"

Priča nam kako se bavi zanimljivim poslom, i prisjeća se kako je u vrijeme dok je ona studirala, ovo bio posao za poželjeti. Danas u institutu vlada neizvjesnost i takvo je stanje već tri godine. Zaposlenici su prošle godine prosvjedovali zbog neisplate plaće, a danas nikada ne znaju kada će ih dobiti. Mnogo je kolega, reći će, upravo zbog toga i otišlo. Prijedlog za spas instituta slali su na adrese nadležnih ministarstva, no do sada nikakav konkretan odgovor nisu dobili.

''Kada je sustav bio dobar i uspješan podržavala ga je država, nije bio 100 posto na komercijalnom tržištu. Neki konkretni prihodi sa tržišta jesu postojali, jer naš posao nema nikakvog smisla ako ne radimo ništa što nekome ne možemo naplatiti i prodati. Ali od neke 2000. godine ili čak i prije, ulaganje i sufinanciranje se smanjuje, do trenutka u kojem je potpuno nestalo. Pristup natječajima ili znanstvenim projektima nam je kao trgovačkom društvu onemogućen, a nemamo nikakvog drugog načina financiranja osim prodaje na tržištu'', naglašava.

Njihovi posljednji projekti bili su putnički katamaran za krstarenje po Temzi 2012. godine. Bio je to brod koji je izrađen u Tehnomontu u Puli. Bili su tu i obalni ophodni brodovi, za koje sada ne znaju što je s njima bilo i da li plove. Budućnost Brodarskog vide u njegovoj prilagodbi i korištenju u svrhe koje nisu usko povezan s brodogradnjom. Na tome već i sad rade, pa su tako odradili i ispitivanje otpornosti baterije Mate Rimca na udare, tj.izdržavanje sudara bez oštećenja, a između ostalog bavili su se nekim ispitivanjima za tvornicu HS-a, te za hidroelektrane. Kapaciteta imaju i za upotrebu u sustavu zaštite od poplava.

Brodarski institut | Author: Jurica Galoić/PIXSELL Jurica Galoić/PIXSELL
''Mi smo sada članica NATO-a, pa nam ne treba ratna mornarica u obujmu u kojem je to bilo prije. Sad nam trebaju obalni brodovi, ophodni brodovi, tzv. obalna straža. I nešto od ratnih brodova, poput raketnih topovnjača, brzih brodova za brze akcije, za migrantske krize, za terorističke napade'', smatra Mutevelić.

Pedišić Buća odvodi nas do okruglog bazena iznad kojeg je drvena Tonkovićeva kupola s čijeg svjetlarnika nas promatraju golubovi. Bazen se ne koristi često, pa sada izgleda poput nestvarne kulise iz nekog SF filma.

''Ovaj okrugli bazen kad je bio napunjen vodom koristio se za vojne svrhe, ispitivanja karakteristike upravljivosti. Mi smo na njemu 2014. godine provodili ispitivanja za projekt modela luke Rijeka, a zbog svojih mogućnosti, može se iskoristiti i za ispitivanje naplavljivanja. To je jedino mjesto na kojem se tako nešto može ispitivati'', pojašnjava nam.

Prolazimo i pored zaliha propelera, dok nam objašnjava kako su se nekada radile serije propelera, testirale i nadograđivale. Sada se to više ne radi. Kao što se više ni ne koristi model tunela sv. Rok na kojem su se radila ispitivanja strujanja zraka i rada sustava za ventilaciju. Nema više ni podmornica, nakon 'umirovljenja' podmornice Velebit, no tehnologija za ispitivanje podmornica, koju ima rijetko koji bazen, još uvijek je tu.

Brodarski institut | Author: Jurica Galoić/PIXSELL Jurica Galoić/PIXSELL
Nema više ni studenata koji su nekad ranije dolazili u ovu znanstvenu ustanovu i imali priliku u praksi vidjeti ono o čemu uče u školama i na fakultetima.

''Nema ovakvih laboratorija u svijetu, a posebno nema onih koji su ustrojeni kao trgovačko društvo. Institut nije građen s tom idejom. Svrha ovakvog laboratorija je razvoj i istraživanje prije svega u državi u kojoj je napravljen i za vlastite potrebe i trebao bi se staviti u funkciju obrazovanja i znanosti. Naravno da treba biti prisutan na tržištu jer tako stječete dodatno iskustvo, pratite razvoj i možete ga implementirati. Ministar gospodarstva, ministar znanosti i obrazovanja i ministar obrane bili su članovi Skupštine. Kao naši vlasnici oni su mogli i trebali napraviti nešto. No nisu radili ništa, puštali su da stvari idu kako idu, nisu se usprotivili kad je došlo do loših poteza prijašnjih uprava dok stvar nije otišla predaleko. Naši su vlasnici, trebali bi imati ideju što će sa institutom i s nama'', naglašava.

S njom se slaže i Mutevelić i naglašava kako je njihov posao jako specifičan, i sofisticiran i da ga trebaju samo rijetki u svijetu. No da bi se posla svakako moglo naći, i napraviti model kojim bi se mogao očuvati institut. Zaposlenici rade iz dana u dan, odrađuju projekte koje imaju i tiho prate olujni val koji je radnike Uljanika i 3. maja izveo na ulice.

Brodarski institut | Author: Jurica Galoić/PIXSELL Jurica Galoić/PIXSELL
''Ljubo Jurčić je jednom prilikom rekao kako je propast brodogradnje počela propašću Brodarskog instituta. I to je jedan od točnih momenata. Direktor Igor Tripković se bori da institut nekako očuva, trudi se, a da li će uspjet to ne znam'', govori nam Mutevelić.

''Čuvajte Brodarski'', poručio je predsjednik Franjo Tuđman prilikom posjeta institutu a dok se njegovi zaposlenici pitaju hoće li takvu poruku dobiti i od današnje vlasti, stanovnici Sigeta se pitaju hoće li izgubiti ovaj ''botanički vrt Novog Zagreba'', pa na njegovom mjestu, umjesto prirode i brodova, gledati još jedan blok stambenih zgrada. 

  • Stranica 2/2
Komentiraj, znaš da želiš!

Za komentiranje je potrebno prijaviti se. Nemaš korisnički račun? Registracija je brza i jednostavna, registriraj se i uključi se u raspravu.