Top News
77022 prikaza

Praljak: U Haagu je štitio Tutu i time zakopao sebe

Nastavak sa stranice: 2

Davno je bivši premijer Nikica Valentić izjavio da rat u BiH Hrvatsku košta tri milijuna DEM dnevno, pa su haški istražitelji identificirali sve postrojbe HV-a koje su ratovale u Bosni i Hercegovini. 
Poslije svega, jasno, mogu se čuti i spekulacije da je Slobodan Praljak u Haagu trebao svjedočiti protiv Mladena Naletilića Tute, čovjeka koji ga nije volio vidjeti živoga, kako bi sebe spasio od optužnice. No on u takvu nagodbu očito nije ušao.

Doista je mislio da od optužbi brani Hrvatsku, i doista je vjerovao da će lako dokazati kako nije imao veze sa zastrašujućim ratnim zločinima. No ključne pogreške počinjene su još davno prije, onog trenutka kad je loša vojna administracija pokušavala maskirati izvješća o prisutnosti Hrvatske vojske u BiH. Tako su se haški istražitelji naveliko hvalili izvješćima o ratnom putu 175. brigade HV-a koja je 1994. poslana u Uskoplje kao vojna potpora upravo Naletilićevoj Kažnjeničkoj bojni.

Jadranko Prlić, Vladimir Šeks Strogo čuvano Top News Tajni CIA-ini dokumenti: "Prlić će dati Posavinu Srbima"

U službenoj prepisci između zagrebačkog i hercegbosanskog ministarstva obrane postrojba se ponegdje navodi kao 175. brigada HV-a, a ponegdje kao 175. brigada HVO-a. Premda se već tada - dok je Praljak u Haagu bio samo svjedok na suđenju Tuti - tvrdilo da postoje i dokumenti koji dokazuju kako je Praljak osobno izrijekom naredio užasan masakr u Stupnom Dolu, to nije bilo posve točno.

Jasno, radilo se još jednoj prljavoj igri obavještajnog podzemlja, vjerojatno povezanoj i s činjenicom da iza zločina stoji čovjek koji u to vrijeme uživa zaštitu hrvatskih obavještajnih služi i živi pod lažnim identitetom u Splitu.

Danas se smatra da je upravo zločin u Stupnom Dolu bio uvod u podjelu tog dijela Bosne. U Haagu je za taj masakr podignuta optužnica protiv Ivice Rajića još 1996. Rajić je uhićen godinu dana nakon Praljkova svjedočenja na suđenju Tuti, u travnju 2003. godine, u Splitu, gdje je živio pod lažnim identitetom koji su mu osigurale hrvatske službe. U Haagu je bio osuđen na 12 godina zbog ubojstva 37 muslimana u Stupnom Dolu kraj Vareša, a uvjetno je pušten nakon odslužene dvije trećine kazne u rujnu 2011.

Mladen Naletilić Tuta i Slobodan Praljak | Author: PIXSELL PIXSELL

U takozvanim činjeničnim osnovama za sporazum o priznanju krivice, Rajić pred haškim sucima otkrio po čijim je zapovijedima poduzeo akciju koja je rezultirala masakrom u Stupnom Dolu, kako je zločin zataškan a on ostao na mjestu zapovjednika HVO-a, ali s novim identitetom.

Naime, da bi prihvatili "pozitivno izjašnjavanje o krivici" na temelju sporazuma optuženog i tužitelja, suci se moraju uvjeriti ne samo da je to priznanje dobrovoljno, nedvosmisleno i dano s punom sviješću o posljedicama nego i da postoje dovoljne činjenične osnove za zaključak da je optuženi zaista počinio zločine koje je priznao. Da bi ih u to uvjerili, optuženi potpisuju dokument pod naslovom "Činjenične osnove", u kojem detaljno iznose svoju verziju događaja opisanih u optužnici.

U slučaju Ivice Rajića, navodi iz "Činjeničnih osnova" potkrijepljeni su i vojnim dokumentima – naredbama i izvještajima – iz tog vremena. U dokumentu koji je 25. listopada 2005. potpisao Ivica Rajić, nekadašnji zapovjednik Druge operativne grupe HVO-a u srednjoj Bosni, navodi se da mu je Milivoj Petković, tadašnji zamjenik zapovjednika Glavnog stožera HVO-a, 21. listopada 1993. naredio da "preuzme kontrolu nad situacijom u gradu Varešu i okolini".

Slobodan Praljak i Vladimir Šeks Režiser i ratnik Top News Praljak: Kontroverzni život generala umjetnika

Rajić je nakon toga okupio oko 200 vojnika iz jedinica Maturice i Apostoli, među kojima su bili Miroslav Anić zvani Firga, koji je ranije na tržnici u Kiseljaku objesio glave pogubljenih muslimana, te Dominik Ilijašević zvani Como, poznat po tome što je odrezao uho jednome muslimanu, okačio ga na antenu svog automobila i tako se vozio Kiseljakom.

Dva dana poslije Rajić je dobio kratku i jasnu zapovijed Slobodana Praljka, zapovjednika GS-a HVO-a, koja glasi: "Sredite situaciju u Varešu bez milosti prema bilo kome, nađite ljude dorasle vremenu i zadacima". Ovoj Praljkovoj zapovijedi prethodili su masakri i ratni zločini što ih je Armija BiH činila u hrvatskim selima u vareškoj općini, ali i pripremanje velike bošnjačke ofenzive na grad, u kojem su boravile tisuće Hrvata prognanih iz kakanjskog i sutješkog područja.

Rajić u Haagu priznaje da je naredio, planirao i proveo krvavu akciju "čišćenja grada", u kojem je vladao kaos, a nakon uspostavljanja kontrole nad Varešom i okolinom šalje izvješće u kojem navodi: "...svi vojno sposobni muslimani – stavljeni pod prismotru... Vareš je od danas hrvatski, borit ćemo se da ostane". Nakon što su se u javnosti pojavile prve informacije o masakru u Stupnom Dolu, Petković 26. listopada 1993. naređuje Rajiću da istraži što se tamo dogodilo.

Ivica Rajić | Author: YouTube YouTube

Istog dana, međutim, Petković obavještava Rajića kako mu je tu zapovijed uputio da bi se umirila međunarodna zajednica, a da on ne treba pokretati nikakvu istragu.

Među priloženim dokumentima nalaze se i zapovijedi s potpisom Tihomira Blaškića, koji je kao zapovjednik OZ-a Srednja Bosna, bio neposredno nadređen Rajiću. U prvoj Blaškić "razrješava dužnosti pukovnika Rajića zbog iskazanog niza slabosti u vođenju i zapovijedanju...", u drugoj se na dužnost novog zapovjednika Zbornog područja Vitez, umjesto smijenjenog Rajića, postavlja pukovnik Viktor (Martina) Andrić, rođen u Osijeku i nastanjen u Kiseljaku.

Nastavak na sljedećoj stranici...

  • Stranica 3/4
  • Važna obavijest
    Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Express.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Express.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
  • Avatar Antun Sklepić
    marica 08:14 02.Prosinac 2017.

    čekajte ljudi uvjek se spominju ti tobože dilani dokumenti a na kraju ispada da su to vjerodostojne rijeći hrvatskih političara pa nevidim razloga da se nešto mulja sa njima,baš me zanima koje dokumente bi ova garnitura na vlasti slala u ... prikaži još! hag pa nisu ni oni od jučer.